Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je zakon koji uklanja ruski jezik sa liste jezika koji su zaštićeni Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima. Ovu informaciju je danas potvrdio predsednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk. Ovaj potez dolazi u kontekstu trenutne napetosti između Ukrajine i Rusije, koja se intenzivirala nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Stefančuk je na društvenim mrežama izjavio da je odluka o uklanjanju ruskog jezika iz Povelje pravedna i logična. Prema njegovim rečima, „jezik države agresora ne može da koristi instrumente zaštite stvorene za podršku jezicima autohtonih naroda i nacionalnih zajednica“. Ova izjava naglašava stav ukrajinskih vlasti da je ruski jezik, kao jezik zemlje koja vodi agresivnu politiku prema Ukrajini, ne može biti tretiran na isti način kao jezici manjinskih grupa koje su deo ukrajinskog društva.
U skladu s tim, zakon koji je potpisao Zelenski ima za cilj zaštitu ukrajinskog jezičkog prostora i usklađivanje sa evropskim obavezama. Ukrajinska vlada je svesna važnosti očuvanja i promocije ukrajinskog jezika, koji se smatra ključnim elementom nacionalnog identiteta. S obzirom na to da se ukrajinsko društvo suočava s izazovima koje donosi rat, ovakvi zakoni su deo šireg trenda jačanja nacionalnog identiteta i kulture.
Ruski jezik je bio široko korišćen u Ukrajini, posebno u istočnim regijama i među starijom populacijom. Međutim, rat i ruska agresija su značajno promenili percepciju ruskog jezika među Ukrajincima. Mnogi su počeli da ga doživljavaju kao simbol okupacije i neprijateljstva. U ovom kontekstu, ukrajinska vlada je odlučila da preduzme korake kako bi podržala i promovisala jedinstveni ukrajinski jezik.
Ova odluka dolazi u trenutku kada se Ukrajina suočava s brojnim izazovima, uključujući vojnu agresiju, ekonomske teškoće i unutrašnje političke tenzije. Ipak, ukrajinske vlasti nastavljaju da se fokusiraju na jačanje nacionalnog identiteta i suvereniteta. U tom smislu, zakon o uklanjanju ruskog jezika iz Povelje može se posmatrati kao deo šire strategije usmerene ka jačanju ukrajinske kulture.
Pored toga, ovaj zakon se uklapa u šire evropske trendove, gde se sve više zemalja suočava s pitanjem zaštite svojih jezika i kultura u kontekstu globalizacije i migracija. Mnoge zemlje se bore da očuvaju svoje jezike i identitete u svetlu sve većeg uticaja stranih jezika i kultura. Ukrajina, s obzirom na svoje istorijske i političke okolnosti, dodatno naglašava potrebu za zaštitom svog jezika kao sredstva za očuvanje nacionalne suverenosti.
U poslednjih nekoliko godina, ukrajinsko društvo je svedočilo porastu nacionalnog ponosa i identiteta. Odluka o uklanjanju ruskog jezika iz Povelje može se smatrati još jednim korakom u ovom pravcu. Ovakvi zakoni ne samo da imaju pravne posledice, već i simboličku težinu, pokazujući da Ukrajina ostaje posvećena očuvanju svog jezika i kulture uprkos izazovima s kojima se suočava.
Kao rezultat ovih promena, Ukrajina može očekivati dalji razvoj i jačanje svog jezika i kulture. Ova situacija takođe može uticati na odnose između Ukrajine i drugih zemalja, posebno onih koje imaju značajne ruske manjine. U tom kontekstu, pitanje jezika postaje ključno ne samo za unutrašnju politiku, već i za spoljnu politiku i međunarodne odnose.
Zaključno, ukidanje ruskog jezika sa liste zaštićenih jezika u Ukrajini predstavlja značajan korak ka jačanju ukrajinskog identiteta i suvereniteta. Ova odluka je odraz trenutne političke situacije i želje Ukrajine da očuva svoj jezik i kulturu u vremenu kada su suočeni s vanjskim pretnjama.
