Zašto je Zefirelijev „Isus iz Nazareta” i dalje nedostižan

Jovana Lazarević avatar

U susret najvećem hrišćanskom prazniku, Vaskrsu, kada se vernici širom sveta mole i prisećaju stradanja i vaskrsenja Gospoda Isusa Hrista, jedno filmsko ostvarenje izdvaja se kao nezaobilazni praznični klasik. Reč je o kultnoj mini-seriji „Isus iz Nazareta” (1977) u režiji velikog Franka Zefirelija. Ova mini-serija, koja traje oko 382 minuta, predstavlja ne samo filmski, već i duhovni događaj koji kombinuje holivudski sjaj sa dubokom hrišćanskom duhovnošću.

Franko Zefireli, poznat po svom istančanom osećaju za estetiku, uspeo je da prikaže Isusa na jedinstven način – kao figuru koja zrači nezemaljskim mirom i dubokom ljudskom empatijom. Umesto suhoparnog istorijskog prikaza, Zefirelijev Hristos je blizak i pristupačan, a istovremeno strašan u svojoj božanskoj misiji. U svakom kadru, osvetljenju i kompoziciji, redatelj je stvorio atmosferu koja podseća na klasično slikarstvo renesansnih majstora, pozivajući gledaoce na kontemplaciju. Njegova vizija nije bila da šokira naturalizmom, već da očara istinom Jevanđelja, što ovo ostvarenje čini duhovnim putokazom.

Glavna snaga filma leži u antologijskoj interpretaciji britanskog glumca Roberta Pauela, koji je za ovu ulogu bio odabran gotovo sudbinski. Pauel je tokom snimanja bio na rigoroznoj dijeti kako bi postigao autentičan, asketski izgled, a njegova gluma ostala je toliko upečatljiva da je njegov lik postao prva vizuelna asocijacija na Isusa za generacije gledalaca. Uz njega, film krasi fascinantna postava, uključujući En Bankroft kao Mariju Magdalenu, Lorensa Olivijea kao Nikodima, Kristofera Plamera kao Iroda Antipu i Entonija Kvina kao Kajafu.

Ovo ostvarenje dobilo je zvaničan blagoslov Vatikana, a Zefireli je tesno sarađivao sa brojnim teolozima kako bi obezbedio maksimalnu istorijsku i dogmatsku tačnost. Zbog dubokog poštovanja prema svetosti teme, delo su kao izuzetno autentično prihvatili i preporučili i ostale hrišćanske konfesije, uključujući Pravoslavnu crkvu i tradicionalne protestantske crkve, što je retkost za biblijske ekranizacije.

Film je sniman na autentičnim lokacijama u Maroku i Tunisu, a njegova popularnost u bivšoj Jugoslaviji ostavila je poseban pečat. „Isus iz Nazareta” predstavljao je simbol jednog vremena i poslednji kapitalni filmski projekat prikazan u okviru zajedničke programske šeme Jugoslovenske radio-televizije. Ova serija okupila je milione gledalaca svih veroispovesti, ostavivši snažan utisak na društvo tog vremena.

Savremeni gledaoci mogu uživati u restauriranoj digitalnoj verziji filma, koja donosi novo iskustvo putem napredne tehnologije. Ove godine, tokom Velike sedmice, film će biti emitovan na grčkom kanalu Antena (ANT1), koji decenijama neguje običaj prikazivanja ovog ostvarenja uoči Vaskrsa. Za gledaoce u Srbiji i dijaspori, film će biti dostupan i putem interneta, omogućavajući im da uživaju u autentičnom prazničnom ambijentu iz bilo kog dela sveta.

„Isus iz Nazareta” nije samo vrhunska filmska produkcija, već duboko iskustvo koje nas podseća na suštinu hrišćanstva – žrtvu, praštanje i nepokolebljivu nadu u vaskrsenje. Franko Zefireli je postigao ono što mnogi pre i posle njega nisu mogli – snimio je delo koje je estetski savršeno i duhovno snažno. Ove praznične dane možete provesti uz sadržaj koji oplemenjuje duh, a povratak ovom bezvremenom remek-delu je preporuka koju možete pružiti sebi i svojim bližnjima.

Jovana Lazarević avatar