Za njih raspisano više od 1.500 oglasa

Branko Medojević avatar

Poslodavci u Srbiji su u martu 2023. godine, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), tražili ukupno 17.472 radnika. Ova cifra pokazuje rast potražnje za radnom snagom u zemlji, a među najtraženijim zanimanjima su se našli programeri, čija su radna mesta najviše oglašavana.

Programeri su zauzeli prvo mesto sa 1.517 slobodnih radnih mesta, što jasno ukazuje na to koliko je IT sektor u porastu i koliko je važan za ekonomiju. Sa brzim razvojem tehnologije, potražnja za stručnjacima u ovoj oblasti postaje sve veća. Pored programera, sledeća zanimanja sa velikim brojem slobodnih radnih mesta su čistači prostorija sa 827, magacioneri sa 630, radnici na utovaru ili istovaru sa 517 i šivači sa 488 radnih mesta.

U vrhu traženih zanimanja su se našli i građevinski radnici, posebno oni koji se bave niskogradnjom, kao i tesari i zidari. Ova zanimanja su od ključnog značaja za razvoj infrastrukture u Srbiji, koja se suočava sa različitim izazovima u ovom sektoru. Takođe, vozači kamiona i autobusa takođe su bili traženi, s obzirom na to da je oglašeno 181 mesto za vozače kamiona i 161 za vozače autobusa.

Kada je reč o zdravstvenim radnicima, medicinske sestre su bile najtraženije sa 61 slobodnom ponudom za posao, dok su lekari i fizioterapeuti imali 29 i 16 ponuda, redom. Ova potražnja u zdravstvu ukazuje na kontinuirane potrebe u ovom sektoru, posebno nakon izazova koje je donela pandemija.

Što se inženjera tiče, građevinski inženjeri su bili najtraženiji sa 118 slobodnih radnih mesta, dok su mašinski inženjeri imali 39. Ove brojke naglašavaju značaj inženjerskih struka u razvoju i održavanju infrastrukturnih projekata.

S druge strane, zanimanja koja su bila najmanje tražena uključuju stručnjake za bezbednost i zdravlje na radu, nastavnike likovne kulture, tužilačke pomoćnike i interniste, za koje su bila oglašena samo po dva radna mesta. Ova informacija može ukazivati na specifične potrebe tržišta rada i na to da određene struke možda nisu dovoljno zastupljene ili popularne među poslodavcima.

Od ukupno 17.472 oglašenih radnih mesta, većina, tačnije 12.234, bila je nuđena na određeno vreme. Ovaj podatak može sugerisati da poslodavci više preferiraju fleksibilne oblike zaposlenja, što može biti odraz trenutne ekonomske situacije i neizvesnosti na tržištu rada.

U martu 2023. godine, na evidenciji nezaposlenih bilo je 358.987 ljudi, a posao je dobilo 11.348 osoba. Ova statistika pokazuje da i pored povećane potražnje za radnicima, nezaposlenost i dalje ostaje značajan problem u zemlji. Važno je napomenuti da je potrebno raditi na aktivnim merama zapošljavanja kako bi se smanjila nezaposlenost i poboljšala situacija na tržištu rada.

U svetlu ovih podataka, ključno je da se nastavi sa razvojem obrazovnih programa i obuka koje će omogućiti ljudima da se prilagode potrebama tržišta rada. Takođe, poslodavci bi trebali razmotriti strategije za privlačenje radnika, uključujući poboljšanje radnih uslova i ponuda plata, kako bi se smanjila razlika između potražnje i ponude na tržištu rada.

U zaključku, mart 2023. godine pokazuje značajne pomake u potražnji za radnom snagom, posebno u sektorima poput IT-a, građevinarstva i zdravstva. Ipak, izazovi kao što su visoka nezaposlenost i nedostatak određenih struka ostaju prisutni i zahtevaju dalju analizu i akciju.

Branko Medojević avatar

Preporučeni članci: