Vlasništvo pasa i mačaka čuva kognitivne funkcije u starosti

Vesna Vuković avatar

Posedovanje pasa ili mačaka može značajno doprineti očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih osoba, pokazuje nova studija koju je objavio „Gardijan“. Ova istraživanja su otkrila da vlasnici pasa zadržavaju bolje pamćenje, dok vlasnici mačaka pokazuju sporiji pad verbalnih funkcija u odnosu na ljude koji nemaju kućne ljubimce.

Istraživanje je obuhvatilo više od 50.000 osoba starijih od 50 godina, a rezultati su suprotstavljeni vlasnicima pasa i mačaka sa onima koji imaju ribe i ptice, koji nisu pokazali značajan uticaj na smanjenje kognitivnog opadanja. Ova studija, koja traje 18 godina, analizira podatke o zdravlju i penzionisanju u Evropi.

Adrijana Rostekova, istraživač sa Univerziteta u Ženevi i vođa studije, naglašava da vrsta ljubimca ima ključnu ulogu u postignutim rezultatima. Vlasnici pasa i mačaka, koji zahtevaju veću interakciju, pokazuju bolje kognitivne funkcije u poređenju sa vlasnicima riba i ptica, koji obično ne pružaju istu vrstu socijalne stimulacije.

Razlog za to može ležati u fizičkoj aktivnosti i socijalnoj interakciji koje psi podstiču, što može pozitivno uticati na prednji deo mozga, poboljšavajući pažnju i emocionalnu reakciju. Slične koristi primećene su i kod vlasnika mačaka, koji takođe imaju tendenciju da se više angažuju u aktivnostima koje zahtevaju mentalnu stimulaciju.

Stručnjaci smatraju da ovi rezultati mogu imati značajne implikacije za prevenciju demencije i očuvanje zdravlja starijih osoba. U svetlu starenja populacije, značaj ovih saznanja ne može se prenaglasiti. Pored fizičkih koristi, emocionalna povezanost sa ljubimcima takođe igra ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.

Prethodna istraživanja su pokazala da su kućni ljubimci korisni za smanjenje stresa, anksioznosti i depresije, što dodatno doprinosi opštem zdravlju. Vlasnici pasa su često aktivniji zbog potreba svojih ljubimaca za šetnjom i igrom, što može rezultirati poboljšanjem fizičke kondicije i smanjenjem rizika od raznih hroničnih bolesti.

Pored toga, emocionalna povezanost sa ljubimcem može poboljšati socijalnu interakciju i umanjiti osećaj usamljenosti, što je često prisutno kod starijih osoba. Kućni ljubimci pružaju bezuslovnu ljubav i podršku, što može pomoći u očuvanju pozitivnog stava i mentalne jasnoće tokom starenja.

Važno je napomenuti da svi kućni ljubimci ne pružaju iste prednosti. Psi i mačke, kao ljubimci koji zahtevaju veću pažnju i brigu, mogu imati značajniji uticaj na kognitivne funkcije u poređenju sa ribama i pticama. Istraživači sugerišu da je veća interakcija sa ljubimcima ključna za stimulaciju uma i emocionalno blagostanje.

Kao zaključak, posedovanje pasa ili mačaka može biti korisno ne samo za fizičko zdravlje, već i za očuvanje mentalnog zdravlja starijih osoba. Ova saznanja mogu pomoći u oblikovanju politika i programa koji podržavaju uključivanje kućnih ljubimaca u život starijih ljudi, čime se može doprineti njihovom boljem kvalitetu života i smanjenju rizika od demencije.

U svetlu ovih saznanja, važno je promišljati o ulozi kućnih ljubimaca u našim životima, posebno kada je reč o starijim osobama. Mnogi od nas su svesni emocionalne podrške koju ljubimci pružaju, ali sada imamo i naučne dokaze koji potvrđuju da oni mogu imati i dugoročne koristi za kognitivne funkcije. Stoga, ako imate priliku, razmislite o tome da pružite ljubimca starijim osobama u svom životu, jer to može značajno doprineti njihovom blagostanju i sreći.

Vesna Vuković avatar