Zagreb je 29. avgusta 2023. godine bio domaćin važnog događaja u hrvatskoj političkoj areni. Na poslednjem danu prolećnog zasedanja, Hrvatski sabor je usvojio Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini (BiH). Ova rezolucija je, nakon usaglašavanja sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), u proceduru uputila stranka Domovinski pokret, koalicioni partner u vlasti.
Tokom rasprave koja je prethodila glasanju, atmosfera je bila napeta. Rezoluciju je podržalo 83 poslanika, dok su troje poslanika bilo uzdržano, a jedan je bio protiv. Opozicija, posebno leva, nije se uključila u glasanje. Protiv rezolucije glasala je Dalija Orešković iz stranke DOSiP, dok su uzdržano glasali dvoje poslanika iz SDS-a i predstavnik bošnjačke nacionalne manjine, Armin Hodžić. Pored vladajuće koalicije, podršku su dali i nezavisni poslanici Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić iz stranke Most, kao i poslanik NPS.
Jedan od ključnih delova Rezolucije je osuda izbornih inženjeringa koji se može koristiti za preglasavanje Hrvata prilikom izbora hrvatskog člana Predsedništva BiH. Takođe, u rezoluciji se naglašava da Sabor sa posebnom pažnjom prati izborne procese u BiH, što ukazuje na značaj koji Hrvatska pridaje političkoj situaciji u susednoj zemlji.
Ovaj potez može se posmatrati kao odgovor na dugogodišnje nesuglasice između Hrvata, Bošnjaka i Srba u BiH, a posebno na zabrinutost Hrvata da će njihovi interesi biti zanemareni u političkom procesu. U poslednjim godinama, Hrvati su se često žalili na način na koji se vrši raspodela vlasti i kako se donose odluke koje utiču na njihovu zajednicu.
Rezolucija dolazi u trenutku kada su odnosi između Hrvatske i BiH postali složeniji, a s obzirom na to da se u BiH održavaju izbori, ova odluka može imati značajan uticaj na političku dinamiku. Hrvati u BiH često se suočavaju sa izazovima u ostvarivanju svojih prava, te se ovakvi potezi iz Zagreba mogu smatrati pokušajem da se osigura jači položaj Hrvata u BiH.
Osim političkog konteksta, ova rezolucija ima i simboličku težinu. Ona odražava vezu između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH, i može se smatrati manifestacijom solidarnosti. U prošlosti, slični potezi su često bili doživljavani kao mešanje u unutrašnje poslove BiH, ali sa ovim dokumentom, hrvatski lideri žele da pokažu da su Hrvati u BiH važan deo njihove političke agende.
U medijima se već raspravlja o mogućim reakcijama iz Sarajeva, gde bi vlasti mogle smatrati ovu rezoluciju kao pritisak ili pokušaj uticaja na unutrašnje političke procese. Bošnjačke političke stranke su često kritikovale Hrvatsku zbog njenog angažovanja u BiH, tvrdeći da to može dodatno pogoršati etničke tenzije.
U svakom slučaju, Hrvatski sabor je ovim potezom poslao jasnu poruku da će se boriti za prava Hrvata u BiH, ali istovremeno, postavlja se pitanje kako će ova rezolucija uticati na odnose između etničkih grupa unutar BiH.
Na kraju, usvajanje Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u BiH može se smatrati značajnim korakom u pravcu jačanja političkog identiteta Hrvata, ali i izazovom za buduće odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ova situacija će sigurno biti predmet daljih analiza i komentara, kako u političkim krugovima, tako i u javnosti.
