Na ulazu u srpsko selo Glušci, koje se nalazi u opštini Metković u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj, ponovo su ispisani uvredljivi grafiti. Ovi natpisi nose poruke poput „Srbe na vrbe“ i sadrže ustaške simbole, što izaziva zabrinutost među meštanima i šire.
Meštani su primetili ove uvredljive poruke u noći, ali su odlučili da slučaj ne prijave policiji. Razlog za to je što, kako kažu, ranija slična nedela nisu uvek rezultirala otkrivanjem počinilaca. Ovakvo ponašanje ukazuje na sve prisutniju netrpeljivost i napetosti koje se javljaju u ovom delu Hrvatske, posebno prema srpskoj zajednici.
Grafiti sa porukama „Ubij Srbina“ i ustaškim pozdravom „Za dom spremni“ već su se pojavili na istom mestu u septembru prošle godine. Ove poruke su ispisane pred obeležavanje godišnjice stradanja srpskog stanovništva iz Glušaca 1944. godine, kada su 93 meštana, među kojima su bile i žene i deca, odvedeni u ustaški logor smrti Jasenovac. Ova tragična događanja iz prošlosti duboko su urezana u kolektivnu svest srpskog naroda i predstavljaju bolnu tačku koja se sa svakim novim incidentom ponovo otvara.
U Glušcima danas živi oko četrdesetak meštana, i to je jedino selo sa isključivo srpskim stanovništvom na jugu Hrvatske. Ova mala zajednica nosi težak teret istorije i suočava se sa izazovima koji dolaze iz prošlosti. Grafiti koji se pojavljuju nisu samo vandalizam, već i podsećanje na teške trenutke u istoriji i na neka od najstrašnijih iskušenja kroz koja je srpski narod prolazio tokom Drugog svetskog rata.
Ovakvi incidenti, poput ispisivanja uvredljivih grafita, dodatno razdvajaju zajednice i pogoršavaju međunacionalne odnose. Srpska zajednica u Hrvatskoj često se suočava s preprekama u svakodnevnom životu, a ovakvi gestovi mržnje samo doprinose osećaju nesigurnosti među njenim članovima. Meštani Glušaca su već ranije izražavali zabrinutost za svoju sigurnost i budućnost, a ovakvi incidenti dodatno pogoršavaju njihovu situaciju.
U društvu koje teži pomirenju i suživotu, važno je osuditi ovakve postupke i raditi na izgradnji međusobnog poverenja. Političke i društvene institucije trebaju da reaguju i preduzmu mere kako bi zaštitile sve građane, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Nakon Drugog svetskog rata, situacija srpske manjine u Hrvatskoj je bila veoma složena. Mnogi su se suočili s diskriminacijom, gubitkom imovine i identiteta. Danas, i pored formalne zaštite prava manjina, izazovi ostaju prisutni. U poslednjim godinama, povećanje nacionalizma i ekstremizma u različitim oblicima dodatno otežava život manjinskim grupama.
S obzirom na sve to, neophodno je raditi na edukaciji i podizanju svesti o važnosti tolerancije i poštovanja među različitim etničkim grupama. Ova situacija u Glušcima je podsećanje da se prošlost ne može zaboraviti, ali da se može učiti iz nje kako bi se izgradila bolja budućnost.
Kroz dijalog i razumevanje, moguće je prevazići mržnju i netrpeljivost koje su toliko prisutne u društvu. Ovakvi incidenti, iako su bolni, mogu poslužiti kao poziv na akciju i kao motivacija za jačanje zajednica koje teže miru i suživotu. Srpska zajednica u Glušcima, kao i u drugim delovima Hrvatske, zaslužuje sigurnu i podržavajuću sredinu, gde će moći slobodno da izražava svoj identitet i kulturu.
