U školskoj godini 2024-2025, zabrane knjiga su pogodile više od 3.700 naslova u 87 školskih okruga Sjedinjenih Američkih Država, u 23 savezne države, što ukazuje na rastući trend cenzure u obrazovnom sistemu. Ovi podaci dolaze iz izveštaja neprofitne organizacije PEN Amerika, koja se bavi zaštitom slobode izražavanja i prava na čitanje.
Zabrane knjiga obuhvataju širok spektar naslova, uključujući dela koja se bave LGBT temama, međunarodne bestselere i tinejdžerske ljubavne romane. Ove zabrane su uporedive sa cenzurom koja je postojala tokom Hladnog rata, kada su se slični pritisci javljali na književna dela koja su se smatrala kontroverznim ili neprikladnim. Izveštaj je objavljen uoči Nedelje zabranjenih knjiga, koja se obeležava svake godine kako bi se skrenula pažnja na problem cenzure.
Direktorka programa Sloboda čitanja američkog PEN-a, Kejsi Mihan, istakla je da su pritisci cenzure postali sve prisutniji i intenzivniji. „Uznemirujuće ‘svakodnevno zabranjivanje’ i normalizacija cenzure pogoršali su se i proširili tokom poslednje četiri godine,“ izjavila je Mihan, naglašavajući kako se cenzura sve više normalizuje u američkom društvu.
Među najčešće zabranjenim knjigama nalaze se „Mehanička pomorandža“ Entonija Berdžesa, koja se često kritikuje zbog svojih kontroverznih tema, i „Zla“ Gregorija Megvajera. Pored ovih naslova, autori poput Stivena Kinga, Sare DŽ. Mas i Džodi Pikolt također su se našli na listi zabranjenih. Ovi autori su poznati po svojim delima koja često istražuju složene ljudske emocije i društvene teme, što može biti neprihvatljivo za određene grupe.
Podaci pokazuju da više od 80% svih zabrana potiče iz tri savezne države: Floride, Teksasa i Tenesija. Ove države su postale centri za cenzorske aktivnosti, sa aktivistima koji se bore protiv onoga što smatraju „neprikladnim sadržajem“ u školskim bibliotekama i nastavnim planovima. Ovaj fenomen izaziva zabrinutost među prosvetnim radnicima, roditeljima i književnim kritičarima, koji smatraju da su ovakve zabrane štetne za obrazovanje i razvoj mladih ljudi.
Cenzura u školama može imati dalekosežne posledice. Kada su knjige zabranjene, učenici gube priliku da se susretnu s različitim perspektivama i idejama. Knjige često služe kao alat za razumevanje složenih društvenih pitanja i razvijanje empatičnih veza prema drugim ljudima. Zabrane mogu ograničiti kreativnost i sposobnost kritičkog mišljenja kod učenika, što su ključne veštine za njihov budući razvoj.
U svetlu ovih zabrana, mnogi se pitaju šta to znači za budućnost slobode izražavanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Dok se neki zalažu za veća prava roditelja u odlučivanju o obrazovanju svoje dece, drugi upozoravaju na opasnosti od takvih pritisaka, ističući da cenzura može dovesti do homogenizacije mišljenja i sužavanja opsega obrazovnog sadržaja.
Zabrana knjiga u školama je složeno pitanje koje zahteva pažljivo razmatranje. Sa jedne strane, postoji potreba za zaštitom dece od potencijalno štetnog sadržaja, dok s druge strane, postoji i pravo na slobodu čitanja i izražavanja. Ovo pitanje postavlja važna etička pitanja o tome ko ima pravo odlučivati o tome šta je prikladno za mlade ljude.
Dok se nastavlja debata o cenzuri u obrazovnom sistemu, važno je ostati svestan tih trendova i njihovih potencijalnih posledica. Sloboda izražavanja i pravo na čitanje osnovni su elementi demokratskog društva, i njihovo ograničavanje može imati dugoročne posledice za razvoj pojedinaca i društva u celini.
