U Hrvatskoj se ponovo pojavio orijentalni stršljen (Vespa orientalis), vrsta koja se smatra opasnijom od domaćih stršljena. Ovu informaciju su potvrdili stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo, koji su sproveli novo istraživanje. Orijentalni stršljen je poznat po svom agresivnom ponašanju i sposobnosti prilagođavanja urbanim sredinama, što ga čini posebnim izazovom za javno zdravstvo.
Ova vrsta potiče iz Afrike, Bliskog Istoka i južnog Mediterana. Stršljen je termofilan, što znači da preferira tople klime, a upravo ta osobina mu omogućava da se uspešno širi u urbanim sredinama. Dr. sc. Nediljko Landeka, stručnjak za insekte iz istarskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, ističe da je orijentalni stršljen poznat po svojoj otpornosti na promene okoline. Ova vrsta može da leti čak i u sumrak zahvaljujući posebnim fotoreceptorima koji omogućavaju orijentaciju pri slabom svetlu. To ga čini još opasnijim, jer je aktivan duže od domaćih vrsta stršljena.
Stršljen je pronađen u Hrvatskoj još 1970-ih godina, ali je nestao na duži period. Ove godine se ponovo pojavio, i to u području između Splita i Solina, kao i severnije u Istri, Sloveniji i severnoj Italiji. Nedavno je primećen i kod Novigrada, što dodatno ukazuje na njegovu ekspanziju. Landeka napominje da su pčelari već zabeležili prisustvo ove vrste u tom području i da je lako prepoznati orijentalnog stršljena po karakterističnim crvenkastim prugama i žutoj traci na abdomenu.
Pojava orijentalnog stršljena predstavlja značajan ekološki problem, kao i potencijalnu prijetnju javnom zdravlju. Prisutnost nove invazivne vrste može da uzrokuje poremećaje u ekosistemima, ali i povećava rizik od alergijskih reakcija kod ljudi, posebno onih koji su alergični na ubode insekata. U poslednje vreme, zabeležen je i slučaj smrtnog ishoda usled uboda stršljena, što ukazuje na to da bi posebno alergični pojedinci trebalo da budu na oprezu.
Osim što je orijentalni stršljen opasan za ljude, on može predstavljati i pretnju za pčelarske zajednice. Stručnjaci upozoravaju da se povećava rizik od sukoba između ove invazivne vrste i domaćih pčela, što može imati negativan uticaj na pčelarstvo i proizvodnju meda. U tom smislu, važno je da pčelari i građani budu svesni prisutnosti orijentalnog stršljena i da preduzmu mere opreza kako bi smanjili rizik od uboda.
U cilju podizanja svesti o ovoj vrsti, stručnjaci su podelili slike orijentalnog stršljena kako bi pčelari i drugi građani mogli lako da ga prepoznaju. Pored toga, važno je edukovati javnost o opasnostima koje ova vrsta nosi i kako se ponašati u slučaju susreta sa njom.
U zaključku, povratak orijentalnog stršljena u Hrvatsku predstavlja ozbiljan izazov kako za ekološki sistem, tako i za javno zdravlje. Potrebno je preduzeti aktivne mere kako bi se pratila ekspanzija ove vrste i zaštitili građani od potencijalnih opasnosti. U isto vreme, važno je raditi na očuvanju domaćih vrsta i ekosistema kako bi se obezbedila ravnoteža u prirodi.
