Tuberkuloza i dalje ozbiljan problem u Evropi

Nebojša Novaković avatar

Tuberkuloza (TB) ostaje značajan problem za javno zdravlje u Evropi, prema najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Iako je ukupan broj slučajeva opao, napredak ka eliminaciji tuberkuloze je nedovoljan. U evropskom regionu, jedan od pet slučajeva ostaje neotkriven, dok otpornost na lekove ostaje veća nego u drugim delovima sveta.

Tuberkuloza je vodeći uzrok smrti od jednog zaraznog agensa na globalnom nivou. Ova zarazna bolest se prenosi kapljičnim putem, kada osoba sa plućnom tuberkulozom kašlje i izbacuje bakterije u vazduh. Simptomi bolesti uključuju dugotrajan kašalj duži od dve nedelje, povišenu temperaturu, noćno znojenje i gubitak težine.

U regiji obuhvaćenoj izveštajem SZO, koja uključuje 53 zemlje Evrope i Centralne Azije, učestalost tuberkuloze smanjena je za 39% od 2015. godine, dok je broj smrtnih slučajeva opao za 49%. U Evropskoj uniji, broj slučajeva smanjio se za 33%, a broj smrtnih slučajeva za 17%. Međutim, ovi podaci nisu dovoljni da bi se ostvarili ciljevi eliminacije do 2030. godine, što može dovesti do hiljada novih infekcija i smrti koje bi mogle biti sprečene.

U 2024. godini, u regionu je prijavljeno više od 160.000 novo dijagnostikovanih slučajeva tuberkuloze, dok je procenjeni stvarni broj slučajeva iznosio 204.000. To znači da je samo 79% procenjenih novih i ponovljenih slučajeva prijavljeno. Hans Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu, ističe da neotkriveni slučajevi ne predstavljaju samo neuspeh u dijagnostici, već i propuštenu priliku za pravovremeno lečenje pacijenata i sprečavanje daljnje transmisije bolesti.

Ulaganje u brzu dijagnostiku, kraće terapijske režime i snažniju kontrolu pacijenata može značajno poboljšati ishode lečenja i postaviti zemlje na pravi put ka ostvarivanju ciljeva eliminacije tuberkuloze. Odložena dijagnoza ne samo da otežava lečenje zaraženih, već i povećava rizik od prenosa na druge ljude.

Izveštaj takođe ukazuje na rastuću otpornost na lekove, koja ostaje veliki izazov u Evropi. Tuberkuloza otporna na više lekova (MDR-TB) kod novih i prethodno lečenih slučajeva iznosi 23% i 51%, što znatno premašuje globalni prosek od 3,2% i 16%. Visok broj slučajeva otpornih na lekove, posebno među prethodno lečenim pacijentima, održava kontinuiranu transmisiju bolesti.

Standardna terapija tuberkuloznih oblika bolesti obuhvata šestomesečni režim sa četiri osnovna leka (izoniazid, rifampicin, etambutol i pirazinamid), pri čemu stope uspeha obično prelaze 85%. Nasuprot tome, varijante tuberkuloze otporne na antibiotike zahtevaju dužu terapiju sa većim brojem lekova i povezuju se sa nižim stopama uspeha.

Većina evropskih zemalja spada u zemlje sa niskom učestalošću tuberkuloze, sa stopom prijave ispod 10 slučajeva na 100.000 stanovnika. Međutim, bolest i dalje najviše pogađa ranjive grupe, kao što su migranti, zatvorenici i osobe sa HIV-om. Ralf Oto-Knap iz Nemačkog centralnog komiteta protiv tuberkuloze naglašava da niži brojevi slučajeva u zapadnoj Evropi skreću pažnju sa bolesti, što otežava borbu protiv novih slučajeva višestruko otporne tuberkuloze.

Za prevenciju i lečenje tuberkuloze, ključno je jačati usluge, obezbediti lak pristup novim lekovima i podsticati prekograničnu saradnju. Potrebno je mobilisati resurse i pružiti podršku kako bi se obezbedila pravovremena dijagnostika i lečenje, što može značajno doprineti smanjenju broja slučajeva tuberkuloze i njenoj eliminaciji u Evropi.

Nebojša Novaković avatar