Predsednik SAD Donald Tramp je u nedelju uveče na društvenim mrežama izneo kontroverznu tvrdnju da više ne smatra validnim pomilovanja koja je njegov prethodnik Džozef Bajden potpisao, navodeći da su ona potpisana pomoću tzv. „auto-olovke“. Tramp je pomilovanja nazvao „komitetom neizabranih političkih nasilnika“ i dodao da Bajden zapravo nije bio svestan da potpisuje takva pomilovanja.
Najkontraverznija pomilovanja dodeljena su članovima komiteta za istragu nereda u Kapitolu 6. januara 2021. godine, kao i Bajdenovom sinu, Hanteru Bajdenu, savetniku dr Entoniju Faučiju i bivšem generalu Marku Miliju. Auto-olovka, mašina koja koristi pravo mastilo za reprodukciju potpisa, korišćena je od strane američkih predsednika već više od decenije. Prvi put je upotrebljena 2011. godine od strane tadašnjeg predsednika Baraka Obame kada je potpisao zakon o produženju „Patriot ukaza“.
Obama je koristio auto-olovku više puta tokom svoje administracije, dok su i Bajden i Obama koristili ovu mašinu za potpisivanje zvaničnih dokumenata, što je pravno obavezno prema smernicama Ministarstva pravde SAD iz 2005. godine. Ove smernice su potvrdile da predsednik ne mora lično da izvrši fizički čin potpisivanja kako bi predlog zakona postao zakon.
Tramp je, međutim, istakao da je korišćenje auto-olovke za potpisivanje pomilovanja sramotno i da se koristi za slanje pisama deci i bolesnima, ali ne za važne odluke kao što su pomilovanja. Portparolka Bele kuće, Karolin Levit, izjavila je da je Tramp postavljao pitanje o validnosti pomilovanja, naglašavajući da postoji sumnja da je Bajden bio svestan svih pomilovanja koja su potpisana na ovaj način.
Levit je izbegla da odgovori na pitanje da li Tramp želi da Ministarstvo pravde ili FBI preduzmu mere protiv osoba koje su pomilovane, uključujući članove komiteta koji je istraživao njegovu ulogu u neredima u Kapitolu. Tramp je postavio pitanje da li je Bajdenov potpis korišćen bez njegovog pristanka ili znanja, što otvara pravna pitanja oko legalnosti pomilovanja.
Bajden nije komentarisao svoju odluku da izda pomilovanja poslednjeg dana svog mandata, a neki njegovi pomoćnici su sumnjali da su neka pomilovanja možda potpisana bez njegovog izričitog odobrenja. Četvrti okružni apelacioni sud u SAD je već rekao da predsednici ne moraju da izdaju pismena ili potpisana pomilovanja da bi ona bila pravno validna.
Stručnjaci za pravo i neki republikanski izvori nisu sigurni kako će se Trampova tvrdnja o ništavosti pomilovanja reflektovati. Pravni stručnjaci upozoravaju da bi primaoci pomilovanja mogli da ospore sudske pozive, pozivajući se na imunitet, dok nije jasno da li bi Bajden bio pozvan na saslušanje da bi se utvrdilo da li je odobrio korišćenje auto-olovke.
Postoje i glasine da je jedan od Bajdenovih pomoćnika možda zloupotrebljavao auto-olovku potpisujući zvanične dokumente bez odgovarajućih ovlašćenja. Ovaj pomoćnik, prema izvorima, mogao je donositi jednostrane odluke i govoriti u ime predsednika, što izaziva zabrinutost zbog mogućih zloupotreba moći.
U zaključku, Trampova izjava o pomilovanjima koja su potpisana pomoću auto-olovke otvara brojne pravne i političke dileme. Ova situacija može imati dalekosežne posledice na odnose između različitih grana vlasti u SAD, kao i na buduće odluke o pomilovanjima. Sa trenutnim promenama unutar Ministarstva pravde, stručnjaci naglašavaju da je situacija veoma neizvesna i da će budući razvoj događaja biti od ključnog značaja za pravosudni sistem zemlje.