„Tata je usred ručka odlazio u sobu da gleda filmove za odrasle“: Jeziva ispovest Beograđanke

Nebojša Novaković avatar

Svaki roditelj zna da deca brzo rastu, ali u savremenom svetu, gde je tehnologija sveprisutna, deca su suočena sa brojnim zamkama, uključujući i zavisnost od filmova za odrasle. Ova pojava nije samo uobičajena, već postaje i sve češća, a istraživanja pokazuju da se deca i mladi prvi put susreću sa ovim sadržajem već između devete i trinaeste godine. Ova ranija izloženost može imati dalekosežne posledice na emocionalni razvoj i percepciju intimnih odnosa, a često vodi do stvaranja štetnih stereotipa i devijantnih obrazaca ponašanja.

Psiholog i psihoterapeut Jovana Stojković naglašava da deca najčešće otkrivaju filmove za odrasle iz radoznalosti, često u društvu vršnjaka. „To je čista znatiželja“, objašnjava Stojković, dodajući da to ne mora nužno značiti da deca dolaze iz problematičnih porodica. Sa sve većim pristupom internetu i dostupnošću raznih sadržaja, deca se lako upuštaju u ovakve eksperimente. U uzrastu od osam do devet godina, često se zatvaraju u toalet sa prijateljima da bi gledali ovakve filmove.

Međutim, problemi nastaju kada deca, nakon godina gledanja pornografije, pokušaju da pređu u stvarne intimne odnose. Stojković upozorava da se mladi često razočaraju zbog razlike između stvarnosti i onoga što su gledali na ekranu. „Mnogi mladi ljudi upoređuju svoje iskustvo sa onim što su videli, a to je često nerealno i prenaglašeno. To može stvoriti poteškoće u stvaranju intimnih veza i dovesti do emocionalne nedostupnosti“, objašnjava ona.

U odraslom životu, zavisnost od pornografije ne pogađa samo pojedinca, već ima i dalekosežne posledice na porodicu. Stojković navodi primer jedne žene koja je na psihoterapiju dolazila zbog problema sa ocem koji je bio zavistan od filmova za odrasle. „Ona je bila jako ljuta na oca jer je on, usred ručka, odlazio u sobu da gleda pornografiju. Cela porodica je znala za to, ali niko nije reagovao“, kaže Stojković. Ova situacija je ostavila dubok trag na njen emocionalni razvoj, a ona je kasnije ponovo završila u vezi sa muškarcem koji je imao slične probleme.

„Saznanje da je njen partner zavistan od pornografije bio je veliki udarac za nju, jer je on bio kopija njenog oca“, dodaje Stojković. Ovakvi obrasci ponašanja često se prenose sa generacije na generaciju, stvarajući transgeneracijske traume koje se teško prevazilaze.

Ekspertkinja naglašava da je važno obratiti pažnju na ranije izlaganje dece pornografiji i edukovati ih o zdravim odnosima i intimnosti. Roditelji bi trebali da razgovaraju sa svojom decom o ovim temama i pružaju im podršku kako bi razvili zdrave emocionalne i intimne veze.

Na kraju, iako je tehnologija donela mnogo prednosti, ona takođe predstavlja izazov za emocionalni razvoj dece i mladih. Uloga roditelja u ovom procesu je ključna, a otvorena komunikacija može pomoći u prevenciji problema koji mogu nastati usled ranog izlaganja pornografskim sadržajima. Samo kroz razumevanje i podršku, možemo pomoći mladima da izgrade zdrave odnose i pravilno se nose sa izazovima koje im savremeni svet donosi.

Nebojša Novaković avatar

Preporučeni članci: