Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, koji se popularno naziva „Svoj na svome“, počinje 8. decembra i trajaće do 5. februara. Ovaj zakon predstavlja važan korak ka legalizaciji nelegalnih objekata širom Srbije, a građanima će biti omogućeno da podnesu prijave onlajn putem digitalne platforme koju je uspostavila Agencija za prostorno planiranje i urbanizam.
Građani će moći da koriste svoj JMBG i ličnu kartu ili nalog na portalu eUprava kako bi podneli prijave. Takođe, prijave će moći da se podnesu u 547 pošta širom Srbije, kao i na dodatnih 150 lokacija koje će biti dostupne do kraja godine. U poštama će ovlašćeni službenici pomoći građanima u popunjavanju i podnošenju elektronskih prijava.
Troškovi upisa nelegalnih objekata variraju od 100 do 1.000 evra, u zavisnosti od površine objekta i lokacije. Međutim, određene kategorije građana biće oslobođene plaćanja naknade, uključujući primaoce socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, borce, samohrane roditelje i porodice sa troje i više dece.
Jedna od ključnih odredbi zakona je da će nelegalni objekti biti evidentirani i upisani u katastar nepokretnosti, što će građanima omogućiti da slobodno raspolažu svojom imovinom, uključujući mogućnosti kupoprodaje, nasleđivanja i legalnog priključenja na komunalnu infrastrukturu. Takođe, zakon predviđa nultu toleranciju prema novoj bespravnoj gradnji, što znači da će svi objekti izgrađeni bez građevinske dozvole biti upisani kao vlasništvo države.
Visina naknade za porodične kuće i stanove zavisi od veličine mesta. U Beogradu, naknade se kreću od 100 do 1.000 evra, dok u mestima sa više od 100.000 stanovnika iznose od 100 do 500 evra. U manjim mestima, sa manje od 50.000 stanovnika, naknada je fiksna i iznosi 100 evra. Što se tiče magacina i drugih pomoćnih objekata, naknade će zavisiti od površine objekta, pri čemu su objekti manji od 500 kvadrata oslobođeni plaćanja.
Za podnošenje prijave, građani će morati da prilože važeću ličnu kartu ili pasoš, osnov sticanja nepokretnosti (kao što su ugovor, ostavinsko rešenje ili presuda), broj katastarske parcele, podatke o objektu (vrsta, površina, spratnost) i izjavu o tačnosti podataka pod krivičnom i materijalnom odgovornošću. Agencija će upoređivati podatke iz prijave sa javnim evidencijama, a u slučaju pozitivnog ishoda, izdaće potvrdu i dostaviti je Republičkom geodetskom zavodu, koji će vršiti prioritetni upis prava svojine.
Ukoliko je ishod provere negativan, agencija će obavestiti podnosioca prijave i nadležnog građevinskog inspektora. Za objekte izgrađene na tuđem privatnom zemljištu bez pravnog osnova, podnosilac prijave će biti pozvan da reši odnose sa vlasnikom zemljišta. Objekti koji se nalaze na javnim površinama ili u zaštićenim područjima biće uklonjeni ili će postati vlasništvo države.
Privremeni objekti, poput mobilnih kuća i kontejnera, biće evidentirani, ali bez upisa prava svojine. U slučaju poznatog investitora, on može podneti prijavu za evidentiranje zgrade, dok u slučaju nepoznatog investitora, svaki stanar ili upravnik može podneti prijavu.
Naknada za upis prava svojine za komercijalne i druge objekte plaćaće se u skladu sa doprinosom za uređivanje građevinskog zemljišta, a neće se plaćati unapred. Svi iznosi će biti obračunati u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan obračuna.
Zakon takođe sadrži socijalnu komponentu, predviđajući posebne uslove za vlasnike objekata koji su jedina nepokretnost, uključujući samohrane roditelje i porodice sa troje i više dece, kojima neće biti naplaćena naknada za legalizaciju. Prema nekim procenama, u Srbiji ima oko 4,8 miliona nelegalnih objekata, što čini ovaj zakon ključnim korakom ka rešavanju problema bespravne gradnje.
