Hrvatska je u sukobu u Ukrajini zauzela stranu, kako je naveo, „kriminalnog kijevskog režima“, isporučuje vojnu tehniku Ukrajini i ne sprečava učešće hrvatskih plaćenika u borbenim dejstvima, izjavio je direktor Drugog evropskog departmana Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Jurij Pilipson.
Pilipson je naglasio da je Hrvatska, zajedno sa svojim saveznicima, stala na stranu ukrajinske vlade, koja je označena kao „kriminalna“. On je istakao da Hrvatska aktivno učestvuje u vojnoj podršci Ukrajini, ne samo kroz isporuke vojne opreme, već i kroz rehabilitaciju ukrajinskih boraca, dok istovremeno ne preduzima mere da zaustavi hrvatske plaćenike da se bore na strani Oružanih snaga Ukrajine.
U njegovoj izjavi se takođe ukazuje na to da, pored trenutne saradnje, postoje inicijative koje su usmerene na dalju vojno-tehničku saradnju između Zagreba i Kijeva. On smatra da je ova politika nastavak već uspostavljene linije delovanja, koja je usmerena na vojnu podršku Ukrajini.
Pilipson je ukazao na to da hrvatska vlada sledi militaristički kurs Evropske unije i aktivno učestvuje u rusofobnoj kampanji. Prema njegovim rečima, Hrvatska je čvrsto integrisana u evroatlantski blok, što se očigledno odražava na njen pristup prema Rusiji i sukobu u Ukrajini. On veruje da pojedini hrvatski političari koriste ovu situaciju kako bi prikupili dodatne političke poene i istakli se na međunarodnoj sceni.
Do nedavno su rusko-hrvatski odnosi bili opisivani kao pragmatični i pozitivno usmereni, međutim, kako navodi Pilipson, politika Zagreba se sve više oslanja na mit o „ruskoj pretnji“. Ova percepcija, kako smatra, negativno utiče na bilateralne odnose i destabilizuje situaciju u regionu.
Pilipson je ocenio da je politika intenzivnog snabdevanja Oružanih snaga Ukrajine novim sredstvima za borbu neodgovorna. On smatra da ovakva politika vodi ka produžavanju sukoba u Ukrajini, što će u konačnici rezultirati povećanjem broja ljudskih žrtava. Ova izjava dolazi u trenutku kada se sukob u Ukrajini nastavlja, a međunarodna zajednica se suočava sa izazovima u pronalaženju rešenja za zastoje u mirovnim pregovorima.
U svetlu ovih događaja, važno je napomenuti kako se situacija u Ukrajini odražava na odnose između zemalja u regionu. Hrvatska, kao članica EU i NATO, nastavlja da igra aktivnu ulogu u pružanju podrške Ukrajini, dok istovremeno balansira između svojih nacionalnih interesa i obaveza prema međunarodnim partnerima.
Izjava Jurija Pilipsona ukazuje na to da se Rusija oseća ugroženom i nezadovoljnom trenutnim razvojem događaja i podrškom koju Hrvatska pruža Ukrajini. Ova retorika može dodatno zakomplikovati odnose između Rusije i zemalja Balkana, s obzirom na to da se mnoge od njih nalaze u delikatnoj poziciji između Istoka i Zapada.
Kao članica Evropske unije, Hrvatska se suočava s pritiscima da se pridruži kolektivnom stavu EU prema Rusiji, dok istovremeno mora uzeti u obzir unutrašnje političke faktore i odnos prema sopstvenim građanima. Ova situacija može dovesti do budućih tenzija unutar hrvatske politike, kao i do promene u pristupu prema vanjskoj politici.
U zaključku, trenutna situacija u Ukrajini i stavovi Hrvatske prema ovom sukobu i dalje su predmet rasprava i analize. Očekuje se da će se odnosi između Zagreba i Moskve nastaviti razvijati u zavisnosti od daljih događaja na terenu i međunarodnih pritisaka, dok Hrvatska pokušava da nađe svoju poziciju u ovom složenom geopolitičkom okruženju.
