Šta je implantabilni kardioverter defibrilator (ICD)

Nebojša Novaković avatar

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo je doživeo zdravstveni incident tokom utakmice protiv Ukrajine, kada se srušio na terenu. Ovaj događaj nije prvi put da se Eriksen suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima tokom igre. U junu 2021. godine, doživeo je srčani zastoj na terenu, što je rezultiralo ugradnjom implantabilnog kardioverter-defibrilatora (ICD).

Nakon nedeljnog incidenta, Eriksen je putem društvenih mreža obavestio javnost da se oseća dobro i da se oporavlja kod kuće sa svojom porodicom. Izrazio je zahvalnost medicinskom osoblju koje mu je pružilo prvu pomoć na stadionu, kao i lekarima koji prate njegovo zdravstveno stanje od 2021. godine. „Zahvaljujući njihovoj stručnosti, moj ICD je uradio upravo ono za šta je napravljen – zaštitio me je kada mi je to bilo potrebno“, napisao je Eriksen.

Implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD) je mali uređaj na baterije koji se ugrađuje ispod kože u predelu grudnog koša. Ovaj uređaj je dizajniran da neprekidno prati srčani ritam putem elektroda povezanih sa srcem. U slučaju da zabeleži nepravilne otkucaje srca, poznate kao aritmije, ICD šalje električni impuls ili šok kako bi vratio normalan rad srca.

ICD se obično ugrađuje pacijentima sa visokim rizikom od životno ugrožavajućih aritmija, uključujući one koji su preživeli srčani udar ili srčani zastoj. Osobe sa ventrikularnim aritmijama, koje su opasne jer nastaju u srčanim komorama, takođe su kandidati za ovaj uređaj.

Život sa ICD-om može biti izazovan, ali mnogi pacijenti mogu da vode normalan život nakon ugradnje. Uređaj obično traje više od deset godina, a pacijenti se često vraćaju svojim svakodnevnim aktivnostima, uključujući posao, vožnju automobila i sport, uz odobrenje lekara. Dugo vremena, pacijentima sa ICD-om savetovalo se da izbegavaju sportove visokog intenziteta, no novije medicinske smernice sugerišu da se svaka situacija mora procenjivati pojedinačno, uzimajući u obzir zdravstveno stanje pacijenta.

Jedna od najznačajnijih studija o sportistima sa ICD-om, poznata kao ICD Sports Registry, pratila je 440 sportista tokom četiri godine i nije zabeležila nijedan smrtni slučaj povezan sa sportom, niti srčani zastoj kod sportista koji su se vratili treniranju i takmičenju. Ova studija sugeriše da se ICD uređaji mogu prilagoditi za viši prag šoka bez povećanja rizika od negativnih posledica.

Iako nije česta pojava, Kristijan Eriksen nije jedini sportista koji se aktivno bavi sportom sa ICD uređajem. Nemačka skakačica motkom, Katarina Bauer, dobila je potkožni implantabilni defibrilator 2018. godine zbog problema sa ubrzanim radom srca. Nakon ugradnje ICD-a, nastavila je svoje takmičenje u skoku motkom, pokazujući da je moguće nastaviti sa sportskim aktivnostima čak i nakon ozbiljnih zdravstvenih problema.

Takođe, holandski fudbaler Deli Blajnd dobio je ICD nakon dijagnoze miokarditisa, upale srčanog mišića. On trenutno nastupa za klub Đirona u Španiji. Ovi primeri pokazuju da je sport sa ICD uređajem moguć i da mnogi sportisti uspešno nastavljaju svoje karijere uprkos prethodnim zdravstvenim izazovima.

U svetlu ovih događaja, važno je napomenuti kako medicinska tehnologija i stručnost omogućavaju sportistima sa ozbiljnim zdravstvenim problemima da se vrate na teren i nastave sa svojim snovima. Kristijan Eriksen i drugi sportisti sa ICD-om služe kao inspiracija za mnoge, pokazujući da uz adekvatnu medicinsku podršku, život sa ovakvim uređajem može biti pun izazova, ali i uspeha.

Nebojša Novaković avatar

Preporučeni članci: