Srbija pozicionira AI kao ključnu za smanjenje nejednakosti

Nebojša Novaković avatar

Državna sekretarka u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Marija Gnjatović je nedavno izjavila da Strategija za razvoj veštačke inteligencije 2025–2030 pozicionira Srbiju kao regionalnog lidera u inovacijama. Fokus ove strategije je na tehnologijama koje smanjuju nejednakosti, što je posebno važno u kontekstu globalnih izazova, kao što je siromaštvo. Gnjatović je govorila na Globalnom forumu o ciljevima i praksi smanjenja siromaštva kroz nauku i tehnologiju, koji se održava u Kini u okviru međunarodnog Foruma „Pojas i put“.

Ona je naglasila značaj nauke i inovacija u borbi protiv siromaštva i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Smanjenje siromaštva je jedan od najvećih globalnih izazova, ali nauka i tehnologija nude moćna rešenja koja mogu transformisati živote ljudi, posebno u ruralnim i manje razvijenim zajednicama. Gnjatović je takođe navela primere iz Srbije, poput projekata pametne poljoprivrede i strategije razvoja veštačke inteligencije, koji imaju konkretan uticaj na unapređenje uslova života i ekonomsko osnaživanje građana.

Prema njenim rečima, nauka i tehnologija su ključni stubovi borbe protiv siromaštva. Kroz programe Fonda za nauku i Fonda za inovacionu delatnost, Srbija finansira projekte koji koriste napredne tehnologije kao što su veštačka inteligencija i digitalizacija za unapređenje ključnih sektora. Gnjatović je posebno istakla razvoj alata veštačke inteligencije za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje, što direktno pomaže ruralnim zajednicama gde je siromaštvo najzastupljenije.

Jedan od značajnih projekata u tom smislu je program „Nauka za društvo“, koji omogućava malim poljoprivrednicima u Vojvodini da povećaju prinose korišćenjem pametnih senzora za navodnjavanje. Ova inicijativa pokazuje kako se kroz nauku i tehnologiju može unaprediti život marginalizovanih zajednica i smanjiti nejednakosti.

Gnjatović je takođe govorila o inicijativi „Srbija – zemlja nauke, zemlja inovacija“, koja promoviše obrazovanje kao osnovu za ekonomsko osnaživanje. Održavanje događaja poput Dana nauke i inovacija ima za cilj da podstakne mlade da se bave naukom i tehnologijom, ističući da obrazovanje otvara vrata ka boljoj budućnosti. Ona je istakla da nauka i tehnologija nisu samo alati, već izraz posvećenosti ljudskosti. Razvoj pametnih sistema za navodnjavanje pomaže porodicama da imaju siguran obrok, dok ulaganje u obrazovanje otvara vrata budućnosti deci koja sanjaju o boljem životu.

Srbija se ponosi svojim doprinosom globalnoj borbi za bolji svet i nastoji da izgradi društvo u kojem nauka služi svakom čoveku. Gnjatović je pohvalila postignuća Kine u oblasti smanjenja siromaštva, navodeći da su ona inspiracija za slične pristupe koji se mogu prilagoditi lokalnim kontekstima širom sveta. Kina predstavlja svetski simbol uspeha u borbi protiv siromaštva, a Srbija teži da primeni slične pristupe kroz inovacije poput pametnih gradova i digitalizacije javnih usluga.

Pored toga, Gnjatović je naglasila da je Srbija inicirala Rezoluciju UN o Međunarodnoj dekadi nauka za održivi razvoj (2024–2033), polazeći od uverenja da nauka mora biti srce globalnih napora za rešavanje izazova poput siromaštva. Ovaj pristup pokazuje opredeljenje Srbije da se aktivno uključi u globalne diskusije i rešenja koja se tiču ključnih pitanja savremenog društva.

U zaključku, Srbija se sa ambicijom pozicionira kao lider u oblasti inovacija i tehnologije, s posebnim naglaskom na smanjenje siromaštva i unapređenje kvaliteta života građana. Razvoj veštačke inteligencije i pametnih tehnologija predstavlja ključni element u ostvarenju ovih ciljeva, a država se trudi da obezbedi sredstva i resurse za projekte koji će doneti konkretne koristi lokalnim zajednicama.

Nebojša Novaković avatar

Preporučeni članci: