Slovačka vladajuća koalicija, predvođena premijerom Robertom Ficom, donela je odluku o ukidanju Kancelarije za zaštitu uzbunjivača, što je izazvalo brojne kritike, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou. Ova kancelarija, koja je osnovana 2021. godine kao deo napora prema zaštiti uzbunjivača u skladu sa direktivama Evropske unije, imala je za cilj da pruži sigurnost ljudima koji prijavljuju korupciju i druge nezakonite aktivnosti.
Nacrt zakona koji je danas usvojen u slovačkom parlamentu usvojen je po ubrzanoj proceduri, što je dodatno pojačalo zabrinutost među kritičarima. Ironično, ovaj dan je izabran kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, što dodatno naglašava kontradikciju između proklamovanih ciljeva i konkretnih akcija vlade. Odbacivanje kancelarije za zaštitu uzbunjivača dolazi u trenutku kada je Slovačka već suočena s brojnim skandalima vezanim za korupciju, a mnogi smatraju da je ova odluka korak unazad u borbi protiv tog problema.
Nakon ukidanja Kancelarije, njenu funkciju preuzima nova institucija čije će rukovodstvo imenovati vlada. Kritičari, uključujući opozicione stranke, smatraju da će ovim potezom biti ukinute važne zaštite za uzbunjivače, što će odvratiti potencijalne prijavitelje korupcije od njihovih postupaka. Ovaj potez se doživljava kao pokušaj vlade da smanji transparentnost i odgovornost u javnoj administraciji, čime se dodatno podriva poverenje građana.
Vlada Roberta Fica je često kritikovana zbog svog pristupa borbi protiv korupcije, a ovaj poslednji potez samo dodatno pojačava sumnje u njihove namere. Kada je kancelarija osnovana, to je bio signal da se Slovačka, kao članica EU, obavezala na jačanje svojih institucija i zaštitu onih koji se bore protiv korupcije. S obzirom na to da je EU izrazila protivljenje ovom ukidanju, postavlja se pitanje kako će ova odluka uticati na odnose Slovačke sa Briselom i na njen imidž unutar zajednice.
Uz sve to, mnogi strahuju da će ukidanje Kancelarije za zaštitu uzbunjivača stvoriti atmosferu straha među onima koji bi mogli prijaviti korupciju. U prošlosti su uzbunjivači često bili meta napada, kako od strane onih koje su prijavili, tako i od strane institucija koje su ih trebale zaštititi. S obzirom na to da nova institucija ne garantuje istu zaštitu kao prethodna kancelarija, mnogi s pravom postavljaju pitanje koliko će hrabrih pojedinaca biti spremno da se suprotstavi korupciji.
Ova situacija dodatno komplikuje već teško stanje u Slovačkoj, gde su skandali povezani sa korupcijom uzrokovali velike političke krize u prošlosti. Uoči izbora, ovakve odluke mogu imati ozbiljne posledice po političku stabilnost i poverenje građana u institucije. Čini se da će ova odluka premijera Fica imati dugoročne posledice na antikorupcijsku borbu u zemlji, što je suprotno strategijama koje su se do sada primenjivale u EU.
U svetlu ovih dešavanja, važno je napomenuti da su uzbunjivači ključni u borbi protiv korupcije. Njihovo hrabro delovanje često dovodi do otkrivanja nezakonitih radnji i dovođenja odgovornih pred lice pravde. Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da će ukidanje Kancelarije za zaštitu uzbunjivača imati dalekosežne posledice, ne samo za pojedince koji se bore protiv korupcije, već i za čitavu društvenu strukturu Slovačke.
