Bivša premijerka Hrvatske, Jadranka Kosor, izrazila je svoje duboko nezadovoljstvo situacijom koja je nastala oko dočeka hrvatske rukometne reprezentacije. Prema njenim rečima, događaji koji su pratili ovaj doček su nezabeleženi u dosadašnjoj istoriji Hrvatske i predstavljaju ozbiljan problem za društvo. Kosor je istakla da se oseća uzrujano i zabrinuto zbog načina na koji su se stvari odvijale, naglašavajući da je tokom mandata trenutnog premijera, Andreja Plenkovića, došlo do pojave ustaškog pozdrava u javnom prostoru, što se može smatrati „talasom tame“.
Ova izjava dolazi u trenutku kada se sve više pažnje pridaje nacionalnim simbolima i pozdravima koji su povezani s mračnim delovima prošlosti Hrvatske. Kosor je naglasila da je i sama bila šokirana razvojem situacije i da je do sada verovala da je malo toga što može da je zaprepasti. Osećanja tuge i zabrinutosti su dominirala njenim komentarima, dok je pozivala na promišljeniji pristup i osudu bilo kakvih provokacija koje mogu izazvati podele unutar društva.
Premijer Plenković, s druge strane, branio je odluku Vlade da organizuje doček reprezentacije, naglašavajući da imaju ovlašćenje da to učine. Ipak, Kosor je podsetila na to da se ovakvi događaji nikada ranije nisu desili, implicirajući da trenutna situacija ukazuje na promene u društvenom i političkom okruženju koje nisu pozitivne.
Konotacije ustaškog pozdrava, koje su se pojavile u javnom prostoru, izazvale su brojne polemike i osude. Ustaški pozdrav je istorijski povezan sa Nezavisnom Državom Hrvatskom, koja je tokom Drugog svetskog rata bila odgovorna za brojne zločine, uključujući genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima. Njegovo ponovno korišćenje u savremenoj Hrvatskoj postavlja ozbiljna pitanja o identitetu, istorijskoj svesti i pomirenju unutar društva.
Ova situacija takođe ukazuje na šire društvene tenzije koje su prisutne u Hrvatskoj, a koje se tiču nacionalnog identiteta i načina na koji se istorija interpretira i koristi u savremenom kontekstu. Kosor je, govoreći o ovim pitanjima, naglasila potrebu za dijalogom i razumevanjem kako bi se izbegle dalje podele i konflikti.
Nekoliko dana nakon dočeka, društvene mreže su bile pune komentara i reakcija, kako podržavaoca, tako i kritičara načina na koji je događaj organizovan. U tom smislu, doček rukometne reprezentacije nije bio samo sportski događaj, već i politički i društveni fenomen koji je izazvao široku raspravu o nacionalnim vrednostima i simbolima.
Izjava Jadranke Kosor može se smatrati pozivom na odgovornost i promišljenost u pristupu pitanjima nacionalnog identiteta i simbolike. Njena zabrinutost odražava strah mnogih građana Hrvatske da se istorija može ponoviti ako se ne prepozna i ne osudi toksična retorika i simboli koji su vezani za mračnu prošlost. Ova tema ostaje ključna za budućnost Hrvatske i njene društvene kohezije.
Kao bivša premijerka, Kosor ima značajan uticaj na javno mnjenje, a njene reči mogu poslužiti kao motivacija za širu javnu diskusiju o ovim važnim pitanjima. Hrvatska se suočava sa izazovima koji zahtevaju pažnju i akciju, kako bi se osiguralo da se slični incidenti ne ponove i da se izgrade mostovi razumevanja među različitim segmentima društva.
