Povodom meseca borbe protiv senilne degeneracije makule, danas se održava događaj koji ima za cilj podizanje svesti o očuvanju vida, ranom otkrivanju bolesti mrežnjače i dostupnosti savremenih terapija. Fokus ovog događaja je na kvalitetu života pacijenata, kao i na značaju pravovremenog lečenja.
Aleksandra Hadži-Manić, predsednica Udruženja „Žuta mrlja“, ističe da je senilna degeneracija makule, zajedno sa dijabetičkim makularnim edemom, vodeći uzrok gubitka vida kako u Srbiji, tako i u svetu. Ove bolesti posebno utiču na centralni vid, koji je ključan za aktivnosti poput čitanja i obavljanja svakodnevnih zadataka. Prema procenama, oko 70.000 ljudi u Srbiji pati od ovih bolesti, što ukazuje na ozbiljnost problema.
U prethodnim godinama, pacijenti nisu imali mogućnosti da sačuvaju vid, ali su nove inovativne terapije značajno poboljšale situaciju. Hadži-Manić naglašava da su sve inovativne terapije koje postoje u svetu registrovane u Srbiji, ali da nisu u potpunosti dostupne pacijentima, posebno onima sa senilnom degeneracijom makule. Naime, nijedan lek za ovu bolest nije na listi lekova koji se mogu dobiti na teret države, što predstavlja veliki problem za pacijente.
Kada pacijent primi dijagnozu senilne degeneracije makule, često ostaje bez podrške i mora sam da snosi troškove lečenja, uključujući i injekcije koje su potrebne za terapiju. Pozitivan pomak je to što, ukoliko injekcije ne deluju, pacijent može dobiti inovativni lek na trošak države. Ipak, ovo ne rešava osnovni problem dostupnosti i finansijske opterećenosti pacijenata.
Gubitak vida ne utiče samo na pacijente, već i na njihove porodice. Članovi porodice često moraju da napuste poslove kako bi se brinuli o obolelima, što dodatno opterećuje društvo i ekonomiju. Hadži-Manić ukazuje na to da država gubi zbog prevremenog odlaska pacijenata u penziju, te je važno uvesti inovativne terapije koje bi omogućile pacijentima da zadrže svoju radnu sposobnost.
Organizatori događaja naglašavaju potrebu za većom dostupnošću savremenih terapija i lečenja, kao i edukacijom javnosti o važnosti ranog otkrivanja ovih bolesti. Pravovremeno lečenje može značajno poboljšati kvalitet života pacijenata i smanjiti opterećenje na zdravstveni sistem.
Uprkos izazovima, postoji nada da će dalja istraživanja i razvoj novih terapija doneti rešenja koja će omogućiti pacijentima sa senilnom degeneracijom makule da sačuvaju vid i kvalitet svog života. U tom smislu, važno je da se nastavi sa radom na podizanju svesti i pružanju informacija o ovim bolestima, kako bi se smanjio njihov uticaj na pojedince i društvo u celini.
Na kraju, događaj povodom meseca borbe protiv senilne degeneracije makule predstavlja ključan korak u pravcu očuvanja vida i unapređenja kvaliteta života svih onih koji se suočavaju sa ovim ozbiljnim zdravstvenim problemom. Edukacija, podrška i dostupnost savremenih terapija su neophodni za poboljšanje stanja pacijenata i njihovu reintegraciju u društvo.
