Samo biološke žene mogu da se takmiče u ženskoj konkurenciji

Uroš Simić avatar

Ženska konkurencija na Olimpijskim igrama od 2028. godine biće rezervisana isključivo za biološke žene, prema odluci Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK). Ova nova pravila predviđaju da će pravo nastupa biti utvrđeno jednokratnim testiranjem pola, koje se sprovodi samo jednom u životu, čime će se isključiti transrodne žene i osobe sa razlikama u polnom razvoju iz ženskih disciplina. Odluka stupa na snagu već na Olimpijadi u Los Anđelesu, što označava značajnu promenu u pravilima koja se tiču polne podobnosti za učešće u sportu.

Predsednica MOK-a, Kirsti Koventri, naglasila je da su smernice donete nakon konsultacija sa stručnjacima iz oblasti medicine. Ona je istakla da čak i najmanje razlike mogu odlučiti pobednika na Olimpijadi, te da bi bilo nepravedno da biološki muškarci takmiče u ženskoj konkurenciji. Koventri je takođe upozorila na moguće bezbednosne rizike u pojedinim sportovima, što dodatno opravdava odluku o isključivanju transrodnih žena iz ženskih takmičenja.

Prema objašnjenju MOK-a, podobnost za žensku kategoriju utvrđivaće se analizom prisustva S-R-Y gena, koji se nalazi na Y hromozomu i utiče na razvoj muških karakteristika. Testiranje će se obavljati putem uzorka pljuvačke, brisa iz usne duplje ili krvi, a ocenjuje se kao minimalno invazivno u poređenju sa drugim metodama. Sportistkinje kod kojih se ne detektuje ovaj gen trajno će ispunjavati uslove za takmičenje u ženskoj konkurenciji. Test će se raditi samo jednom, osim u izuzetnim situacijama kada postoji osnovana sumnja u tačnost rezultata.

Oni koji ne ispune uslove neće biti isključeni iz sporta, već će moći da se takmiče u drugim kategorijama za koje ispunjavaju kriterijume, uključujući muške discipline, mešovite formate ili otvorene kategorije gde pol nije ograničavajući faktor. Ova odluka dolazi nakon što je MOK do sada prepuštao pojedinačnim sportskim savezima da uređuju pravila o polnoj podobnosti, što je dovelo do različitih pristupa u različitim sportovima.

Naime, dok su neki sportovi, poput atletike, plivanja, biciklizma i veslanja, već uveli restrikcije, drugi su dozvoljavali učešće transrodnih žena uz uslov snižavanja nivoa testosterona. Nova pravila takođe se odnose na sportiste sa razlikama u polnom razvoju, što je retko stanje koje može podrazumevati kombinovane muške i ženske karakteristike.

Jedan od najpoznatijih primera takvog slučaja je dvostruka olimpijska šampionka na 800 metara, Kaster Semenja, koja poseduje XY hromozome. Ranija pravila su dopuštala takmičenje osobama sa ovim stanjem u ženskoj konkurenciji, ukoliko nisu prošle muški pubertet i ako su održavale nivo testosterona u propisanim granicama.

Ova odluka MOK-a je izazvala brojne reakcije i debate u sportskom svetu i šire. Dok neki pozdravljaju ovu odluku kao korak ka pravednijem takmičenju u sportu, drugi smatraju da bi mogli biti ugroženi prava transrodnih osoba i osoba sa razlikama u polnom razvoju. Ova tema je veoma delikatna i zahteva pažljivo razmatranje svih aspekata, uključujući i ljudska prava, fer igru i bezbednost sportista.

U svetlu ovih promena, važno je napomenuti da MOK nastoji da uspostavi jedinstveni okvir koji će obezbediti pravičnost i jednakost među sportistima. Očekuje se da će ova pravila izazvati dodatne rasprave i preispitivanja u budućnosti, kako se svet sporta nastavlja prilagođavati društvenim normama i razumevanju raznolikosti ljudskih identiteta.

Uroš Simić avatar

Preporučeni članci: