Njujork – Uzgoj opijuma u Avganistanu doživeo je značajan pad nakon što je talibanska vlada uvela zabranu 2022. godine, saopštile su Ujedinjene nacije. Ova informacija predstavlja značajan korak u borbi protiv trgovine drogom, koja je godinama predstavljala veliki problem ne samo za Avganistan, već i za čitav svet.
Prema izveštaju Kancelarije UN za droge i kriminal (UNDOC), ukupna površina zemljišta koje se koristi za uzgoj opijumskog maka smanjila se za 20% u odnosu na prethodnu godinu. Pored toga, količina opijuma koja se proizvodi opala je za 32% u istom periodu. Ovi podaci ukazuju na to da su mere koje su preduzele talibanske vlasti imale značajan uticaj na smanjenje proizvodnje opijuma.
Avganistan je nekada bio glavni proizvođač opijuma, snabdevajući više od 80% svetskog tržišta. Heroin koji se pravi od avganistanskog opijuma činio je čak 95% tržišta u Evropi. Ova dominacija Avganistana na tržištu droge dovela je do ozbiljnih problema u mnogim zemljama, uključujući i povećanje zavisnosti i kriminala povezanih sa drogom.
Zabrana uzgoja opijuma od strane talibana dolazi u kontekstu njihove namere da se legitimizuju na međunarodnoj sceni i da dobiju podršku zapadnih zemalja. Međutim, mnogi analitičari smatraju da će se, ukoliko se ne pruže alternative lokalnim farmerima, proizvodnja opijuma ponovno povećati. Mnogi seljaci u Avganistanu zavise od prihoda koje im donosi uzgoj maka, a bez adekvatnih ekonomskih alternativa, postoji rizik da će se vratiti starim praksama.
U izveštaju UN se takođe ističe da su posledice ove zabrane već počele da se osećaju u lokalnim zajednicama. Mnogi farmeri su se suočili sa finansijskim problemima, jer su prihodi od opijuma bili ključni za njihovu egzistenciju. Talibanska vlada je pokušala da ponudi alternativne kulture, ali te mere su se pokazale kao nedovoljne za zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva.
Pored ekonomskih problema, borba protiv trgovine drogom u Avganistanu je takođe povezana sa pitanjem bezbednosti. Trgovina drogom često je povezana sa nasiljem i kriminalom, a smanjenje proizvodnje opijuma može doprineti smanjenju ovih problema. Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da bi nagli pad proizvodnje mogao dovesti do destabilizacije regiona, ukoliko se ne upravlja pravilno.
Dok se situacija u Avganistanu dalje razvija, važno je pratiti kako će se ova zabrana odraziti na proizvodnju opijuma i kako će reagovati međunarodna zajednica. Očekuje se da će se povećati pritisak na talibansku vladu da pruži održive alternative lokalnim farmerima, kako bi se izbegla ponovna ekspanzija tržišta droge.
U narednim mesecima, ključni izazov za talibansku vladu biće kako da balansira između svojih obaveza prema međunarodnoj zajednici i potreba lokalnog stanovništva. Ukoliko se situacija ne reši, može doći do ponovnog rasta industrije droge, što bi imalo ozbiljne posledice ne samo za Avganistan, već i za čitav region i svet.
Na kraju, pad proizvodnje opijuma u Avganistanu predstavlja nadu za smanjenje trgovine drogom, ali i izazov koji zahteva pažljivo upravljanje i dugoročna rešenja. Samo kroz saradnju između vlade, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica moguće je stvoriti održive alternative koje će omogućiti farmerima da napreduju bez oslanjanja na uzgoj opijuma.




