Pritvor Siniši Spasiću zbog sumnje u ratni zločin

Dejan Krstić avatar

Osnovni sud u Prištini je odredio pritvor do 30 dana Siniši Spasiću iz Prilužja, koji je uhapšen na administrativnom prelazu Merdare. Spasić se sumnjiči za navodni ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. godine. Prema rečima njegovog advokata Ljubomira Pantovića, sud je prihvatio zahtev tužilaštva za pritvor, iako smatrа da ne ispunjava osnovne uslove, pošto nije predočena osnovana sumnja da je Spasić učestvovao u događaju koji mu se stavlja na teret.

Pantović je naglasio da je istraga o ovom zločinu počela leta 1999. godine, te da do pre mesec dana nijedan svedok nije pomenuo Spasića. Takođe, ukazao je na to da su istragu vodili istražitelji Haškog tribunala, zatim istražitelji tužilaštva UNMIK-a, EULEX-a i kosovski istražitelji, koji su saslušavali brojne svedoke tokom više od dve decenije. On tvrdi da je tokom tih 26 godina, do nedavno, Spasić bio potpuno izostavljen iz izjava svedoka.

Prema njegovim rečima, jedan svedok se nedavno „setio“ da Spasić učestvovao u zločinu, što je izazvalo sumnju kod Pantovića. „Nakon toga se ‘osvežilo’ pamćenje još nekolicini svedoka, pa su i oni izjavili da je Siniša bio učesnik tog, kako oni tvrde, ratnog zločina“, rekao je Pantović. On je dodatno naglasio da će istraga verovatno rezultirati pojavom novih svedoka koji će se „setiti“ događaja iz 1999. godine.

Advokat je izrazio zabrinutost da se procesuiraju ljudi bez čvrstih dokaza. Istakao je da je zahtev tužilaštva, prema njegovom mišljenju, nedovoljan za određivanje pritvora. Takođe, naglasio je da će uložiti žalbu na odluku suda.

Tužilaštvo sumnjiči Spasića da je tokom aprila 1999. godine na teritoriji opštine Vučitrn navodno počinio krivično delo „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“. Ova optužba dolazi u vreme kada se na Kosovu i Metohiji nastavlja procesuiranje osoba za ratne zločine, a pitanja pravde i odgovornosti ostaju izuzetno osetljiva i kompleksna.

Slučaj Siniše Spasića ponovo otvara raspravu o pravdi za žrtve ratnih zločina na Kosovu i Metohiji, kao i o načinu na koji se svedočenja prikupljaju i koriste u pravnim postupcima. Kritičari često ukazuju na nepravilnosti u radu pravosudnih institucija koje se bave ratnim zločinima, posebno kada je reč o prikupljanju dokaza i svedočenja. U ovom kontekstu, sumnjivo je kako je moguće da je neko ko je, po rečima advokata, bio potpuno nepoznat tokom 26 godina od događaja, sada postao svedok optužbe.

U pravu pitanje se postavlja i status i prava optuženih u ovakvim slučajevima, gde se lako mogu stvoriti sumnje o pravednosti suđenja i objektivnosti tužilaštva. Dodatno, s obzirom na to da se radi o događajima iz devedesetih godina, mnogi svedoci su stariji i njihovo se pamćenje može smatrati nepouzdanim.

Uprkos svim kontroverzama, sudski procesi za ratne zločine ostaju ključni za pomirenje i pravdu na Balkanu. Pitanje odgovornosti i pravde za žrtve sukoba, kao i način na koji se svedočenja prikupljaju i obrađuju, i dalje su predmet rasprava i analize. U ovom slučaju, dalji koraci suda i tužilaštva će biti od ključnog značaja za ishod i eventualno razjašnjenje ove složene situacije.

Dejan Krstić avatar