Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je danas da njegovo ministarstvo procenjuje da će korišćenje alternativnih zakonskih ovlašćenja za uvođenje carina doneti „praktično nepromenjene“ prihode od carina u ovoj godini. Ova izjava dolazi nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država poništio carine koje su prethodne godine bile uvedene velikom broju zemalja.
Na sastanku u Ekonomskom klubu u Dalasu, Besent je istakao da će se koristiti carinska ovlašćenja iz člana 232 i člana 301, koja su već potvrđena kroz brojne pravne prigovore. Ova odluka predstavlja značajan korak u američkoj trgovinskoj politici, posebno u svetlu nedavnih pravnih izazova.
Vrhovni sud je nedavno odlučio da poništi carine koje je američki predsednik Donald Tramp uveo prošle godine, pozivajući se na zakon koji je namenjen za upotrebu u nacionalnim vanrednim situacijama. Ova odluka je dovela do toga da Tramp na konferenciji za novinare najavi planove za zamenu carina koje su poništene novim carinama od deset odsto.
Besent je naglasio da će procene Ministarstva finansija pokazati da će korišćenje ovlašćenja iz člana 122, u kombinaciji sa potencijalno poboljšanim carinama iz člana 232 i člana 301, rezultirati praktično nepromenjenim prihodima od carina u 2026. godini. Član 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine omogućava američkom predsedniku da uvede carine do 15 odsto na uvoz iz svih zemalja na period od 150 dana, pre nego što je za takvu odluku potrebno odobrenje Kongresa.
Ova situacija ukazuje na složenost trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država i izazove sa kojima se suočava trenutna administracija. U svetlu nedavnih odluka Vrhovnog suda, američka vlada će morati da pronađe nove načine za upravljanje trgovinskim odnosima sa drugim zemljama, kao i da zaštiti domaću ekonomiju.
Trampova administracija je tokom svog mandata često koristila carine kao alat za pritisak na strane vlade, posebno u kontekstu odnosa sa Kinom. Međutim, pravne prepreke i odluke sudova mogu značajno uticati na sposobnost vlade da koristi ovu strategiju u budućnosti. Analitičari smatraju da će se trenutna situacija odraziti na američke izvoznike, kao i na potrošače koji se suočavaju sa povišenim cenama zbog carina.
Nakon odluke Vrhovnog suda, mnogi ekonomisti su izrazili zabrinutost da bi ovakve promene mogle dovesti do daljih tenzija u međunarodnoj trgovini. Države koje su pogođene ovim carinama mogu odgovoriti vlastitim merama, što može stvoriti spiralu trgovinskih ratova koja bi imala dugoročne posledice po globalnu ekonomiju.
U narednim mesecima, pažnja će biti usmerena na to kako će američka administracija reagovati na ovu situaciju, kao i na moguće nove strategije koje će biti implementirane kako bi se zaštitili domaći interesi. Besentova izjava sugeriše da ministarstvo već razmatra alternativne pristupe, ali će biti ključno pratiti kako će se situacija razvijati i kakve će to posledice imati na američku ekonomiju.
U svetlu ovih događaja, važno je napomenuti da trgovinska politika igra ključnu ulogu u oblikovanju globalnih ekonomskih odnosa. Kako se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa izazovima u trgovinskim sporovima, potrebno je održati otvoren dijalog sa međunarodnim partnerima kako bi se postigla stabilnost i rast u globalnoj ekonomiji. U ovom kontekstu, odluke koje donosi američka administracija neće uticati samo na unutrašnju ekonomiju, već i na međunarodne odnose i trgovinske tokove širom sveta.
