Posle eutanazije više od 11.000 svinja, zbog zaraze angažovan državni vrh

Branko Medojević avatar

AFRIČKA kuga svinja ne prestaje da hara oborima srpskih stočara. Nedavna velika uginuća životinja i eutanazija na farmi u Hrtkovcima, u opštini Ruma, dovela su do proglašenja vanredne situacije. U tom kontekstu, juče je održan sastanak Nacionalnog kriznog centra za suzbijanje ove bolesti u prostorijama Uprave za veterinu.

Prema podacima do 9. jula, afrička kuga svinja potvrđena je na 496 gazdinstava u 18 opština i osam upravnih okruga. Na zaraženim gazdinstvima uginulo je 1.015 svinja, dok je eutanazirano 10.515 životinja. Država je isplatila 24,9 miliona dinara kao odštetu. Ministar poljoprivrede, Dragan Glamočić, zakazao je hitan sastanak na najvišem državnom nivou za ponedeljak.

Tokom sastanka Uprave za veterinu, naglasak je stavljen na ulazak virusa na velike farme i složenu epizootiološku situaciju u Mačvanskom i Sremskom okrugu, kao i u Beogradu. Razmatrani su efekti prethodnih mera i dogovoreni naredni koraci. Ključna tačka je bila intenzivnija saradnja i koordinisano sprovođenje mera svih nadležnih organa i službi.

U saopštenju Ministarstva poljoprivrede istaknuta je potreba za doslednom primenom svih mera, svakodnevnom prisutnošću regionalnih kriznih centara, kao i maksimalnom podrškom lokalnih samouprava. Iako su u poslednjim nedeljama sprovođene preventivne mere u pograničnom delu Srema, proglašenje vanredne situacije u Rumi usledilo je nakon potvrde zaraze na farmi u Hrtkovcima.

Prema rečima Ljiljane Ivanjac, načelnice Odeljenja republičke veterinarske inspekcije, afrička kuga svinja prisutna je u Srbiji skoro pet godina i predstavlja ozbiljan udarac domaćem stočarstvu. Vakcina za ovu bolest još ne postoji, a ljudi nisu podložni obolevanju. Nakon eutanazije, sledi neškodljivo uklanjanje životinja, bilo u kafileriji ili putem zakopavanja na posebno odabranim lokacijama koje ne smeju biti u kontaktu sa podzemnim vodama.

Ivanjac je naglasila da je važno razmišljati unapred o ovoj bolesti. Pored zaraženih životinja, neophodno je ukloniti i one koje su bile u kontaktu sa zaraženim farmama kako bi se sprečilo dalje širenje virusa. Virus se može preneti i putem ljudi, obuće, odeće, vozila, kao i kontaktom domaćih i divljih svinja. Ona je takođe apelovala na potrošače da meso kupuju isključivo u registrovanim objektima pod stalnim veterinarskim nadzorom.

Agroekonomski analitičar Goran Đaković ocenjuje da posledice afričke kuge svinja daleko prevazilaze veterinarski aspekt. „Svaka pojava afričke kuge svinja proizvodi ogromne ekonomske gubitke“, istakao je Đaković. Ne stradaju samo proizvođači koji gube stočni fond, već i čitav lanac proizvodnje, uključujući proizvođače stočne hrane, klanice, prerađivače, prevoznike i trgovce. Iako država nadoknađuje vrednost eutanaziranih životinja, niko ne može nadoknaditi izgubljenu proizvodnju, prekinuti proizvodni ciklus i vreme potrebno da se farma ponovo stavi u funkciju.

S obzirom na ozbiljnost situacije, nadležni su pozvali vlasnike svinja da prijave svako uginuće ili simptome bolesti bez odlaganja. Preporučeno je da ne premeštaju životinje suprotno propisanim merama i da ne nabavljaju svinje nepoznatog zdravstvenog statusa. Epidemija afričke kuge svinja dodatno pogađa stočare u opštini Vladimirci i na području grada Šapca, gde je najteže u selu Provo.

U ovom selu, bolest je potvrđena u 73 domaćinstva, a eutanazirano je više od 1.800 svinja. Ukupno je u opštini virus potvrđen na 107 gazdinstava, dok je uklonjeno oko 2.700 grla. U poslednjih mesec i po dana, na području Šapca i opštine Vladimirci eutanazirano je oko 3.200 svinja.

Situacija zahteva maksimalnu disciplinu svih učesnika u stočarstvu, kako bi se očuvala nacionalna sigurnost i zdravlje domaćih životinja.

Branko Medojević avatar

Preporučeni članci: