Dragana Jeckov iz Srpske demokratske stranke (SDS S) je na jučerašnjem zasedanju u Zagrebu skrenula pažnju na ponovnu pojavu afričke svinjske kuge, ukazujući na potencijalne propuste u sistemu zdravstvene zaštite životinja. Ova bolest, koja može imati ozbiljne posledice ne samo po zdravlje svinja već i po ekonomiju, ponovo se pojavila u Nemetinu, u Osječko-baranjskoj županiji.
Jeckov je naglasila da povratak afričke svinjske kuge donosi zabrinutost zbog mogućih ekonomskih posljedica. Povećana potreba za uvozom svinjskog mesa može izazvati rast cena, što direktno utiče na građane i njihov budžet. „Povratak ove opasne zarazne bolesti kod svinja, uz zdravstvene, ima i dugoročne privredne posledice“, kazala je ona, dodajući da se time ugrožava stabilnost tržišta.
Ona se takođe osvrnula na to da bi ovaj povratak mogao ukazivati na propuste u sistemu kontrole i prevencije zaraznih bolesti. U svom izlaganju, Jeckov je postavila pitanje da li su zaraženi divlji veprovi iz Srbije ili švercovane svinje iz Bosne i Hercegovine uzrok nove epidemije. Ova situacija stvara dodatnu zabrinutost, jer može dovesti do nove „čvarak-revolucije 2.0“, kako je nazvala moguće posledice.
U svojoj analizi, Jeckov se osvrnula i na prethodne događaje u vezi sa afričkom svinjskom kugom, kada je na beljskoj farmi Sokolovac eutanazirano oko deset hiljada svinja. Ovaj potez, kako je istakla, predstavlja jednu od najvećih eutanazija svinja u istoriji Hrvatske i postavlja pitanja o odgovornosti ministra poljoprivrede. „Nesumnjivo će ostati zapamćen jer je doneo odluku o najmasovnijoj eutanaziji svinja u našoj zemlji na osnovu samo jedne jedine analize“, rekla je Jeckov, ističući da ovaj proces zahteva dodatno ispitivanje političke i zapovedne odgovornosti.
Osim toga, ona je razgovarala i s mladim svinjogojcima koji su nakon nedavnih događaja izrazili zabrinutost za budućnost svinjogojstva u Hrvatskoj. Ovi mladi proizvođači su na kolenima, kako je navela, i strahuju za svoj opstanak na selu, kao i za tradicionalne metode uzgoja i obrade svinjskih proizvoda.
Afrička svinjska kuga je virusna bolest koja pogađa svinje i može imati velike posledice na stočarstvo. Iako ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, njeni ekonomski efekti su značajni. Prva epidemija afričke svinjske kuge zabeležena je u Evropi 2007. godine, a od tada su se brojne zemlje suočile sa ovom zarazom.
U Hrvatskoj, afrička svinjska kuga prvi put je zabeležena 2012. godine, a od tada se bolest širila i izazivala brojne probleme u svinjogojstvu. Eutanazije zaraženih svinja postale su uobičajena praksa kako bi se sprečilo širenje bolesti, ali to često dovodi do velikih gubitaka za proizvođače.
Ministarstvo poljoprivrede je do sada preduzelo različite mere kako bi se suzbila ova bolest, uključujući povećanje kontrole i nadzora nad kretanjem svinja, kao i informacije o rizicima koji dolaze iz inostranstva. Međutim, kao što je Jeckov istakla, čini se da su potrebne dodatne mere kako bi se osiguralo da se ovakvi incidenti ne ponove.
U zaključku, situacija sa afričkom svinjskom kugom u Hrvatskoj je ozbiljna i zahteva hitnu reakciju svih relevantnih institucija. Potrebno je unaprediti sistem kontrole i prevencije, kao i obezbediti podršku lokalnim proizvođačima kako bi se zaštitila ova važna grana poljoprivrede. Samo tako možemo osigurati stabilnost tržišta i očuvanje tradicije svinjogojstva u zemlji.
