Novi lek smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara

Nebojša Novaković avatar

Međunarodni tim lekara nedavno je otkrio da je klopidogrel, lek koji se često koristi za razređivanje krvi, efikasniji od aspirina u sprečavanju srčanih i moždanih udara, bez dodatnog rizika od većeg krvarenja. Ova otkrića dolaze u trenutku kada se milionima ljudi savetuje da uzimaju aspirin kako bi smanjili rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Aspirin deluje tako što smanjuje lepljivost krvi, što pomaže u prevenciji srčanih i moždanih udara.

U analizi koja je obuhvatila skoro 29.000 pacijenata sa koronarnom arterijskom bolešću (KAB), istraživači su otkrili da je klopidogrel superiorniji u sprečavanju ozbiljnih srčanih i moždanih udara u poređenju sa aspirinom, a da pritom ne povećava rizik od krvarenja. KAB je najčešći oblik srčane bolesti i vodeći uzrok smrti i invaliditeta širom sveta, sa više od 300 miliona obolelih globalno.

Koronarna arterijska bolest nastaje kada se arterije u srcu sužavaju zbog nakupljanja ateroma, masnog materijala unutar njihovih zidova. Angina, bol ili nelagodnost koja se oseća usled sužavanja arterija, može dovesti do srčanog udara ako dođe do potpunog blokiranja. Zbog toga mnogi pacijenti s KAB-om zahtevaju doživotno lečenje kako bi sprečili srčane i moždane udare, pri čemu im se najčešće prepisuje aspirin.

Nova analiza sedam kliničkih ispitivanja pokazala je da pacijenti koji su uzimali klopidogrel imaju 14% manji rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih ili cerebrovaskularnih događaja, uključujući srčani udar, moždani udar ili kardiovaskularnu smrt, u poređenju sa onima koji su uzimali aspirin. Ova analiza obuhvatila je različite grupe pacijenata, uključujući one koji su prošli procedure kao što je postavljanje stenta ili su iskusili akutni koronarni sindrom, kako bi se osigurala široka primenljivost rezultata.

Jedan od značajnih nalaza jeste da su čak i pacijenti koji su slabije reagovali na klopidogrel zbog genetskih ili kliničkih faktora i dalje imali koristi od njegove upotrebe u odnosu na aspirin. Ovi rezultati sugerišu da bi klopidogrel trebao biti preferirani dugoročni antitrombocitni lek za pacijente sa koronarnom arterijskom bolešću.

Naučnici su na kardiološkoj konferenciji u Madridu, gde su predstavljeni ovi nalazi, naglasili da rezultati podržavaju prednost klopidogrela u odnosu na aspirin za hroničnu antitrombocitnu monoterapiju kod pacijenata sa stabilnom koronarnom arterijskom bolešću. Široka dostupnost, generička formulacija i pristupačnost klopidogrela dodatno podržavaju njegov potencijal za široku primenu u kliničkoj praksi.

Ovi nalazi imaju značajan uticaj na pristup lečenju pacijenata s KAB-om, što može dovesti do promene u preporučenim terapijama i medicinskoj praksi. Uzimajući u obzir da je KAB vodeći uzrok smrti i invaliditeta, efikasnije lečenje koje smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara može imati dalekosežne posledice po zdravlje populacije.

Važno je napomenuti da, iako su rezultati ovih studija obećavajući, svaka promena u lečenju treba da se odvija uz konsultaciju sa lekarom. Klopidogrel, kao i svaki drugi lek, može imati svoje nuspojave, a individualne karakteristike pacijenata mogu uticati na efikasnost i bezbednost terapije. Stoga, pacijenti treba da se informišu i razgovaraju sa svojim zdravstvenim radnicima o mogućim prednostima i rizicima.

U zaključku, klopidogrel se pokazao kao značajna alternativa aspirinu u prevenciji srčanih i moždanih udara kod pacijenata sa koronarnom arterijskom bolešću, što otvara nova vrata za unapređenje kardiovaskularnog zdravlja globalno.

Nebojša Novaković avatar

Preporučeni članci: