Na centralnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića osvanule su uvredljive poruke usmerene prema Filipincima koji rade u Hrvatskoj. Ove poruke, postavljene na nalepnicama, sadrže frazu „Bumalik ka sa Pilipinas gago ka“, što se prevodi kao „Vrati se na Filipine, idiote“. Ovaj incident predstavlja samo jedan od mnogih slučajeva u kojima se stranim radnicima u Hrvatskoj upućuju uvrede i pretnje.
Hrvatska je u poslednjim godinama postala sve više otvorena za zapošljavanje stranih radnika, posebno u sektorima koji se suočavaju sa nedostatkom radne snage. Međutim, i pored potreba tržišta, postoje značajne tenzije i otpor prema strancima, što se jasno može videti kroz ovakve uvredljive poruke. Uloga stranih radnika u hrvatskoj ekonomiji postaje sve važnija, ali društveni otpor prema njima i dalje ostaje prisutan.
Ova situacija nije izolovana, već se uklapa u širu sliku nacionalizma i antiimigrantskih stavova koji se u poslednje vreme šire u mnogim evropskim zemljama. U Hrvatskoj, najistaknutiji protivnici zapošljavanju stranih radnika dolaze iz Domovinskog pokreta, političke stranke koja je koalicioni partner Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u trenutnoj vlasti. Ova stranka se otvoreno protivi zapošljavanju stranih radnika i često koristi retoriku koja može izazvati netrpeljivost prema strancima.
Filipinci su među najbrojnijim stranim radnicima u Hrvatskoj, posebno u sektorima kao što su turizam, građevina i domaćinstva. Mnogi od njih su došli u Hrvatsku u potrazi za boljim životom i prilikama, a njihovo prisustvo doprinosi ekonomskom razvoju zemlje. Ipak, incidenti poput ovih ukazuju na to da se njihova prava i dostojanstvo često ne poštuju.
Portparol Domovinskog pokreta je u više navrata izjavio da se protive stranim radnicima zbog straha da bi to moglo ugroziti radna mesta domaćih radnika. Ovakva retorika može biti opasna, jer stvara podelu među ljudima i može dovesti do povećanja netrpeljivosti prema strancima. U isto vreme, istraživanja pokazuju da imigracija često donosi ekonomske koristi, kao što su povećanje produktivnosti i doprinos uplaćivanju poreza.
Osim političkih strana, ovakvi incidenti ukazuju na šire društvene probleme, uključujući rasizam i ksenofobiju. Mnogi ljudi u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, možda nisu svesni koliko doprinos stranih radnika može biti značajan. Umesto da se fokusiraju na negativne aspekte, važno je prepoznati i ceniti doprinos koji stranci donose društvu.
Društvene mreže i mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnjenja o strancima. Nažalost, negativne vesti i incidenti poput ovih često privlače više pažnje od pozitivnih priča o stranim radnicima koji doprinose zajednici. Mediji bi trebali raditi na promovišući pozitivne priče o stranim radnicima i njihovim doprinosima, kako bi se smanjila predrasuda i netrpeljivost.
Osim toga, važno je da vlada i institucije rade na jačanju zakonodavstva koje štiti prava stranih radnika i osiguravaju njihovu integraciju u društvo. Programi obuke i obrazovanja, kao i inicijative za jačanje međusobnog razumevanja, mogu pomoći u izgradnji boljih odnosa između domaćih i stranih radnika.
U zaključku, uvredljive poruke upućene Filipincima u Zagrebu su simptom šireg problema netrpeljivosti prema strancima u Hrvatskoj. Potrebno je raditi na promovišući razumevanje i poštovanje među različitim kulturama i radnicima. Strani radnici igraju ključnu ulogu u ekonomiji, a njihovo prisustvo može doneti brojne koristi. Umesto mržnje i predrasuda, vreme je da prepoznamo vrednost koju svi radnici, bez obzira na poreklo, donose našim zajednicama.
