Nova godišnja naknada za vize H-1B u Sjedinjenim Američkim Državama, koja iznosi 100.000 dolara, stupa na snagu sutra. Ova naknada neće se odnositi na strane radnike koji već imaju važeće vize prilikom ponovnog ulaska u SAD. Ova informacija je potvrđena od strane Aksiosa, koji se poziva na zvanične izvore iz Bele kuće.
Izvršna naredba o uvođenju nove naknade za H-1B vizu potpisana je od strane predsednika Donalda Trampa, a njeno usvajanje može znatno uticati na globalne operacije indijskih kompanija u sektoru tehnoloških usluga. Ove kompanije često šalju svoje stručnjake u Sjedinjene Države, i prema rečima Nasscoma, tela koje se bavi IT industrijom u Indiji, ova nova naknada može izazvati poremećaje u njihovim poslovnim modelima.
H-1B viza je specijalna vrsta vize koja omogućava američkim poslodavcima da zapošljavaju strane radnike u specijalizovanim zanimanjima, često u oblasti tehnologije, inženjeringa i nauke. Ova viza je posebno popularna među indijskim profesionalcima, koji čine značajan deo radne snage u tehnološkom sektoru u SAD-u. Prema nekim procenama, više od 70% H-1B viza dodeljuje se radnicima iz Indije.
Nova naknada dolazi u trenutku kada se američka administracija sve više fokusira na smanjenje imigracije i povećanje troškova za strane radnike. Kritičari ove politike smatraju da će ona obeshrabriti talentovane stručnjake da dolaze u SAD, a to može dovesti do smanjenja konkurentnosti američke ekonomije na globalnom nivou.
Bela kuća je, međutim, ukazala na to da ova naknada neće uticati na one koji već poseduju važeće vize prilikom ponovnog ulaska ili na one koji obnavljaju svoje vize. Ovaj izuzetak može umanjiti potencijalne negativne efekte ove politike na postojeću radnu snagu.
Jedan od glavnih razloga za ovu promenu politike je želja američke administracije da poveća prihod od naknada za vize i istovremeno smanji broj stranih radnika na tržištu rada. Uvođenje visoke godišnje naknade može odvratiti mnoge kompanije od zapošljavanja stranih radnika, što bi moglo dovesti do povećanja broja domaćih radnika u tim sektorima.
Međutim, postoji zabrinutost da bi ovakva politika mogla dovesti do smanjenja inovacija u američkoj industriji, jer mnogi od najsposobnijih stručnjaka dolaze iz inostranstva. Američka ekonomija se oslanja na talente iz različitih delova sveta, a smanjenje broja stranih stručnjaka može uticati na razvoj novih tehnologija i usluga.
Osim toga, mnoge kompanije u SAD-u, posebno u tehnološkom sektoru, se suočavaju sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. Uvođenje dodatne naknade za H-1B vize moglo bi dodatno otežati situaciju. Kompanije koje se oslanjaju na ovu vrstu vize mogu biti primorane da preispitaju svoje strategije zapošljavanja i razmotre alternative, što može uključivati zapošljavanje domaćih radnika ili traženje stručnjaka iz drugih zemalja koje nude povoljnije uslove.
U svetlu ovih promena, indijske kompanije će se verovatno prilagoditi novim okolnostima i razmotriti druge opcije za slanje svojih stručnjaka u SAD. To može uključivati jačanje lokalnih operacija ili povećanje ulaganja u obuku domaćih radnika kako bi se smanjila zavisnost od stranih stručnjaka.
U zaključku, nova godišnja naknada za H-1B vize predstavlja značajnu promenu u politici američke imigracije koja može imati dugoročne posledice na globalnu ekonomiju i radnu snagu. Dok neki smatraju da će ova politika doprineti povećanju domaće radne snage, drugi se brinu da će ona smanjiti inovacije i konkurentnost američkih kompanija na svetskom tržištu.
