Mađarski premijer Viktor Orban nedavno je izjavio da će na opštim izborima 2026. godine zatražiti mandat od građana Mađarske kako bi zaštitio zemlju od uplitanja u evropske ratne sukobe. Ova izjava je data tokom intervjua za mađarski televizijski kanal M1, gde je Orban istakao važnost očuvanja neutralnosti Mađarske u trenutnim geopolitičkim previranjima.
Premijer je naglasio da je cilj njegovog zahteva da dobije ovlašćenje od naroda kako bi mogao da osnaži poziciju Mađarske i njenu nezavisnost u odnosu na druge evropske države koje se aktivno uključuju u ratne koalicije. On je ukazao na potrebu da se razjasni stav Mađarske pre nego što građani odu na birališta u aprilu, jer smatra da je ključno odlučiti da li će Mađarska postati deo „Koalicije voljnih“ koja podržava ratne akcije ili će zadržati neutralan pristup.
Orban je takođe istakao da se „pred našim očima oblikuje drugi svet“ i da građani Mađarske teže izgradnji sigurnije budućnosti. Ova izjava dolazi u trenutku kada je evropska politička scena pod velikim pritiskom zbog sukoba u Ukrajini i šireg konteksta međunarodnih odnosa, što dodatno komplikuje situaciju za zemlje članice EU, posebno one poput Mađarske, koje su historijski imale snažne veze sa Rusijom.
Osim toga, Orbanova vlada je često kritikovana zbog svog stava prema migrantima, ljudskim pravima i demokratiji, a njegovo insistiranje na neutralnosti može se posmatrati kao pokušaj da se dodatno konsoliduje vlast unutar zemlje dok se suočava s izazovima iz inostranstva. Tokom prethodnih godina, Orban je naglašavao potrebu za čuvanjem suvereniteta Mađarske i otporom prema pritiscima iz Brisela, što je dovelo do tenzija između Mađarske i drugih članica EU.
Mađarska se već dugo nalazi u središtu debata o budućnosti Evropske unije, a Orbanova retorika može se interpretirati kao signal za promenu pravca politike zemlje prema većem naglasku na nacionalnim interesima, umesto na kolektivnim odlukama EU. Njegova vlada je često optuživana za autoritarne tendencije, a izbori 2026. godine mogli bi dodatno da testiraju granice demokratije u Mađarskoj.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da će se u narednim mesecima i godinama, u svetlu Orbanovih izjava, postaviti brojna pitanja o tome kako bi Mađarska mogla da balansira između svojih nacionalnih interesa i obaveza prema evropskim institucijama. Očekuje se da će predstojeći izbori doneti dodatne izazove i mogućnosti za sve političke aktere u zemlji, kao i za međunarodnu zajednicu.
Orbanova strategija očuvanja neutralnosti može privući podršku određenog dela biračkog tela, koje se protivi umešanju u ratne sukobe i preferira mirnu politiku. Međutim, postoji i značajan broj građana koji smatraju da je saradnja sa drugim evropskim državama neophodna za jačanje sigurnosti i prosperiteta Mađarske.
U prilog Orbanovim izjavama ide i činjenica da se mnogi Mađari osećaju nesigurno zbog trenutne situacije u svetu, te im se može dopasti ideja o stabilnoj i neutralnoj zemlji koja se ne uključuje u ratne sukobe. S druge strane, postoje i strahovi da bi takva politika mogla dovesti do izolacije Mađarske u okviru EU, što bi dugoročno moglo imati negativne posledice po ekonomiju i međunarodni ugled zemlje.
U svakom slučaju, Orbanova odluka da traži mandat za očuvanje neutralnosti predstavlja značajan trenutak u mađarskoj politici i može uticati na budućnost zemlje na više načina. Kako se približavaju izbori, biće zanimljivo posmatrati kako će se razvijati politička scena u Mađarskoj i kako će građani reagovati na Orbanovu strategiju.
