Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote

Nebojša Novaković avatar

Studija Univerziteta primenjenih nauka i umetnosti u Lucernu, koja se nalazi u centralnoj Švajcarskoj, otkrila je inovativne načine za ublažavanje osećaja toplote u prostorijama bez oslanjanja na električne sisteme za hlađenje. Ova istraživanja su dopunila zvanične preporuke Federalne kancelarije za javno zdravlje, pružajući korisne savete za održavanje ugodne temperature tokom vrućih letnjih meseci.

Jedan od ključnih nalaza studije je da određeni mirisi, kao što su mentol, nane, limun i ruzmarin, mogu značajno da utiču na „termalnu udobnost“. Ovi mirisi se raspršuju u prostorijama putem aromaterapijskih uređaja ili vodenih difuzera. Prema studiji, mentol se pokazao kao posebno efikasan jer aktivira receptore za hladnoću na koži, što stvara osećaj svežine i hladnoće, iako sama temperatura ostaje nepromenjena. Ute Zigler, jedna od autorki studije, naglasila je prednost ruzmarina i izrazila želju da istraži efekte kombinacije limuna i mentola kako bi pojačala osećaj hlađenja.

Osim mirisa, tkanine koje koristimo takođe igraju značajnu ulogu u regulaciji temperature. Stručnjaci su istakli da su čaršavi od pamučnog satena izuzetno efikasni, naročito u plavo-zelenim tonovima, jer bolje odvode toplotu u poređenju sa debljim pamučnim materijalima, poput flanela. Ove informacije su korisne za sve one koji žele da poboljšaju svoj komfor tokom letnjih meseci.

Takođe, zvuci prirode mogu doprineti percepciji toplote. Istraživači su otkrili da mozak kombinuje informacije iz više čula, a zvuci poput tekuće vode ili šuma mogu povećati toleranciju na visoke temperature. Ovaj fenomen može biti koristan u stvaranju opuštajuće atmosfere u domaćinstvima tokom vrućih dana, kada je udobnost na prvom mestu.

Boje takođe imaju značajan uticaj na ljudsku psihu i percepciju temperature. Švajcarski istraživači su pokazali da se primenom znanja o bojama u dizajnu enterijera može stvoriti atmosfera koja se doživljava kao hladnija. Učesnici su u prostorijama osvetljenim plavičastim ili hladnim belim svetlom procenjivali sobnu temperaturu kao znatno nižu nego u prostorijama sa toplim belim osvetljenjem. Ovo ukazuje na važnost pravilnog izbora boja i svetlosti u enterijerima kako bi se postigla željena termalna udobnost.

Pored svih ovih strategija, stručnjaci savetuju i druge praktične mere za očuvanje prijatne temperature u prostorijama. Noćno provetravanje prostora uz promaju, kao i zatvaranje prozora i spuštanje roletni ujutru, može pomoći u održavanju ugodne temperature tokom dana. Ove jednostavne radnje mogu značajno poboljšati kvalitet života, posebno u vrućim letnjim mesecima.

Kombinovanjem ovih različitih pristupa, od mirisa i zvukova do boja i tkanina, moguće je stvoriti prijatan ambijent bez potrebe za električnim uređajima za hlađenje. Ova studija takođe naglašava važnost sveobuhvatnog pristupa u dizajnu unutrašnjih prostora, koji može uticati na našu svakodnevnicu i dobrobit.

U zaključku, istraživanje Univerziteta primenjenih nauka i umetnosti u Lucernu pruža inovativne i praktične savete za ublažavanje osećaja toplote, promovirajući upotrebu prirodnih elemenata i dizajnerskih rešenja. Ova saznanja mogu biti korisna za sve koji teže udobnijem i prijatnijem životnom prostoru, posebno tokom vrućih letnjih dana.

Nebojša Novaković avatar