Nemački kancelar Fridrih Merc je danas izrazio sumnju u mogućnost pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji do 2034. godine. On je izjavio da je malo verovatno da će Ukrajina postati članica EU u trenutku koji bi mogao da utiče na srednjoročne finansijske planove Evropske unije, koji su planirani do 2034. godine. Merc je naglasio da je prioritet ne samo članstvo Ukrajine, već i završetak rata u toj zemlji.
„Za nas je apsolutni najveći prioritet, pre svega, da učinimo sve što je moguće da se okonča ovaj rat. Onda ćemo razgovarati o obnovi Ukrajine… ali to će trajati nekoliko godina… Verovatno neće ni uticati na trenutne srednjoročne finansijske izglede EU“, rekao je Merc nakon sastanka sa rumunskim predsednikom Nikušorom Danom u Berlinu. Ove reči naglašavaju realnost trenutne situacije u Ukrajini, gde rat i dalje traje, što komplikuje proces pristupanja EU.
S druge strane, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u februaru da bi Ukrajina mogla da se pridruži EU pre 2030. godine, ako nastavi sa sprovođenjem reformi brzinom i kvalitetom koje su trenutno prisutne. Ova izjava daje nadu Ukrajini, ali takođe naglašava potrebu za kontinuiranim napretkom u reformama koje su neophodne za ispunjenje uslova za pristupanje EU.
Lideri EU su takođe naglasili da bi pristupanje EU predstavljalo najvažniju bezbednosnu garanciju za budućnost Ukrajine. U svetlu trenutne situacije, članstvo u EU bi moglo doneti dodatnu stabilnost i sigurnost, što je posebno važno za zemlju koja se suočava sa vojnim sukobima.
Evropska komisija je predložila finansijski plan EU od dva biliona evra za period od 2028. do 2034. godine. U okviru tog plana, predviđeno je izdvajanje od 100 milijardi evra za Ukrajinu, što je deo troškova proširenja EU. Ovi resursi bi bili usmereni ka obnovi i razvoju Ukrajine, kako bi se pomoglo zemlji da se stabilizuje nakon rata i integriše u evropske strukture.
Za Ukrajinu, članstvo u EU nije samo ekonomsko pitanje, već i političko i bezbednosno. Mnogi Ukrajinci vide pristupanje EU kao način da se oslobode uticaja Rusije i osiguraju svoju nezavisnost i suverenitet. Ovaj aspekt je posebno važan u svetlu trenutne geopolitičke situacije, gde su odnosi između Zapada i Rusije napeti.
Iako postoje različiti stavovi unutar EU o brzini pristupanja Ukrajine, jasno je da je podrška Ukrajini u njenom putu ka članstvu u EU široko prisutna. Države članice EU su se obavezale da će pomoći Ukrajini u sprovođenju neophodnih reformi i jačanju institucija, što je ključno za ispunjavanje kriterijuma za članstvo.
U međuvremenu, Ukrajina nastavlja da se bori sa trenutnim izazovima i traži načine da ojača svoju ekonomiju i institucije. Pristupanje EU bi predstavljalo ne samo politički korak, već i priliku za ekonomski razvoj i modernizaciju.
Iako su pred nama mnoge prepreke, proces pristupanja Ukrajine EU je u toku i zavisiće od sposobnosti zemlje da nastavi sa reformama i prevazilaženjem trenutnih kriza. Ukrajina se nada da će, uz podršku EU i međunarodne zajednice, ostvariti svoj cilj i postati punopravna članica Evropske unije u budućnosti.
U zaključku, put Ukrajine ka EU je kompleksan i zahteva strpljenje, reforme i međunarodnu podršku. S obzirom na trenutne okolnosti, jasno je da je mir i stabilnost prioritet, a članstvo u EU bi moglo omogućiti dugoročnu sigurnost i prosperitet za Ukrajinu.