marketinški trik ili medicinski eliksir?

Nebojša Novaković avatar

Superhrana postaje sve popularnija među potrošačima, ali koliko je taj termin zaista opravdan? Prema rečima prof. dr Svetlane Stanišić, doktorke fizičke hemije i stručnjaka za hranu, „termin superhrana nema svoju naučnu osnovu, već je to pre svega marketinški izraz da bi se bolja hrana prodavala“. Ovaj izraz često se koristi kako bi se istakla nutritivna svojstva određenih namirnica, ali prof. Stanišić naglašava da je to više pitanje marketinga nego stvarne nutritivne vrednosti.

Nažalost, mnoge namirnice poput hamburgera, čipsa i pomfrita često smatramo normalnom hranom, dok zdrave namirnice doživljavamo kao superhranu. Prof. Stanišić objašnjava da proizvodi koji se označavaju kao superhrana često imaju neopravdano visoku cenu. „Najčešće neki proizvodi koji se prozivaju superhranom, neopravdano imaju visoku cenu“, ističe ona.

Iako su neki namirnici poput kelja, brokolija, tamne čokolade, avokada ili kinoe često označavani kao superhrana, stručnjakinja smatra da taj termin nije u potpunosti opravdan. „Neke od ovih namirnica jesu kvalitetne i dobre, međutim, vrlo često su biljne namirnice koje nisu kompletne da obezbede čitav set hranljivih materija“, naglašava ona.

Prof. Stanišić dodaje da, ako bi imala mogućnost da doda neke namirnice u ovu korpu super hrane, to bi bila jaja, jer su bogata važnim hranljivim materijama. Džigerica takođe dolazi u obzir, budući da jetra živih vrsta skladišti brojne liposolubilne vitamine. „Možete se čak i otrujete ako pojedete džigericu polarnog medveda“, upozorava ona.

U ovom kontekstu, važno je napomenuti da ishrana ima pre svega preventivnu ulogu kada je zdravlje u pitanju. „Naravno, kod mnogih bolesti zahtevana je promena ishrane, to može da doprinese oporavku, ali je pre svega potrebna terapija. Hranu možemo da prozovemo lekom u razgovoru, ali suštinski gledano njena uloga je preventivna“, objašnjava prof. Stanišić.

Za kvalitetno i zdravo hranjenje, ona naglašava važnost balansirane ishrane koja uključuje sve kategorije namirnica. „Što više na kašiku, kuvanih jela, ko voli može ubaciti namirnice koje sam navela, to je važno za decu u razvoju“, dodaje ona. Stariji ljudi mogu koristiti i veganski način ishrane, ali ukoliko neko ima takav restriktivan način ishrane, neophodno je dodavati suplemente, jer se ne može sve obezbediti iz ovih namirnica.

Kao zaključak, prof. dr Svetlana Stanišić ističe da superhrana više predstavlja marketinški koncept nego stvarnu nutritivnu vrednost. U svetu gde se sve više pažnje pridaje ishrani, važno je razumeti da zdrava ishrana podrazumeva raznolikost i uravnoteženost, a ne fokusiranje na pojedinačne namirnice koje se reklamiraju kao „super“.

Na kraju, važno je napomenuti da je zdrav način ishrane ključan za prevenciju raznih bolesti, ali i za opšte zdravlje i dobrobit. Uzimanje u obzir svih aspekata ishrane i usvajanje zdravih navika može značajno doprineti kvalitetu života. U budućnosti, važno je nastaviti istraživanje i edukaciju o hrani i njenim efektima na zdravlje, kako bi potrošači bili bolje informisani i mogli da donesu svrsishodne odluke o svojoj ishrani.

Nebojša Novaković avatar