Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Američkog udruženja za srce otkriva zabrinjavajuće podatke o zdravlju osoba koje su prirodno sklone da ostaju budne do kasno, poznate kao „noćne sove“. Ova studija, koja se oslanja na podatke prikupljene od gotovo 323.000 odraslih osoba iz britanske baze podataka „UK Biobank“, pokazuje da postoji značajna povezanost između večernjeg hronotipa i lošijeg kardiovaskularnog zdravlja, što je posebno izraženo kod žena.
Učesnici istraživanja su imali prosečnu starost od 57 godina i ispunili su upitnike o svom hronotipu, odnosno o biološkoj sklonosti ka jutarnjim, večernjim ili srednjim aktivnostima. Rezultati su pokazali da su noćne sove podložnije razvoju srčanih oboljenja i moždanih udara u poređenju sa onima koji se prirodno bude rano.
Jedan od ključnih nalaza istraživanja ističe da večernji hronotip može biti povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Iako su ovakvi nalazi već poznati u nekim ranijim studijama, ova studija pruža dodatne dokaze koji podržavaju te tvrdnje. Razlika u riziku postaje još izraženija kada se posmatraju žene, koje su prema ovom istraživanju podložnije negativnim posledicama koje dolaze sa večernjim hronotipom.
Stručnjaci objašnjavaju da je jedan od mogućih uzroka ovog povezanog rizika nepravilna regulacija hormona, kao što su kortizol i melatonin, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji sna i budnosti. Osobe koje su noćne sove često imaju problema sa snom, što može dovesti do hroničnog umora i stresa. Ovi faktori mogu direktno uticati na zdravlje srca, povećavajući rizik od hroničnih bolesti.
Pored toga, noćne sove su često izložene nepravilnim obrascima ishrane i fizičke aktivnosti. Naime, osobe koje ostaju budne do kasno često jedu nepravilno, birajući brzu hranu ili grickalice koje su manje zdrave. Takođe, njihov način života može da uključuje manje fizičke aktivnosti, što dodatno povećava rizik od gojaznosti i drugih metaboličkih poremećaja.
Ovo istraživanje postavlja važne pitanja o tome kako način života i biološki ritmovi utiču na zdravlje pojedinca. Iako noćne sove mogu imati svoje prednosti, kao što su kreativnost i produktivnost tokom večernjih sati, važno je uzeti u obzir i potencijalne zdravstvene rizike. Za one koji su svesni svojih večernjih sklonosti, postoje određene strategije koje mogu pomoći u smanjenju rizika.
Na primer, održavanje redovnog rasporeda spavanja može pomoći u stabilizaciji biološkog sata. Osim toga, praktikovanje tehnika opuštanja pre spavanja, kao što su meditacija ili lagano istezanje, može poboljšati kvalitet sna. Takođe, važno je obratiti pažnju na ishranu i fizičku aktivnost, jer zdrav način života može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti.
U zaključku, ovo istraživanje pruža važne uvide u vezu između hronotipa i kardiovaskularnog zdravlja, ukazujući na potrebu za daljim istraživanjem i razumevanjem ovih obrazaca. Dok se noćne sove suočavaju sa specifičnim izazovima, ključna je svest o tim izazovima i proaktivno delovanje kako bi se očuvalo zdravlje. U skladu sa tim, promene u načinu života mogu biti od suštinskog značaja za smanjenje rizika i unapređenje opšteg zdravlja.
