Nedelja je vreme kada mnogi ljudi počinju da osećaju anksioznost zbog predstojeće radne nedelje. Ovaj fenomen, poznat kao „nedeljna anksioznost“ ili „Sunday Scaries“, pogađa veliki broj ljudi širom sveta. Prema istraživanjima Američke akademije za medicinu spavanja (AASM), skoro 80% odraslih u SAD ima problema sa spavanjem nedeljom uveče, što je više nego kod bilo koje druge noći. U Velikoj Britaniji, vladina anketa otkrila je da 67% odraslih redovno oseća anksioznost nedeljom, a taj broj raste na 74% među mladima uzrasta od 18 do 24 godine.
Osećaj nelagode može biti rezultat nezadovoljstva na poslu ili prevelikih očekivanja od sebe. Stres na poslu, nedostatak sna i beskrajne liste obaveza su najčešći uzroci ovog stresa. Posledice nedeljne anksioznosti nisu samo psihološke. Istraživanje iz 2025. godine pokazalo je da anksioznost specifična za ponedeljak može povećati nivo kortizola, hormona stresa, za 23% tokom dva meseca.
Nedeljna anksioznost može ozbiljno uticati na kvalitet života, što uključuje smanjenje sposobnosti da se učestvuje u aktivnostima sa porodicom i prijateljima. Profesor Ilke Inceoglu sa Univerziteta u Ekseteru naglašava da ovo iskustvo može varirati od osobe do osobe — neki ljudi ga doživljavaju kao blagu nelagodu, dok drugi osećaju ozbiljnu anksioznost. Njena istraživanja ukazuju da nedeljna anksioznost nije nužno povezana sa nezadovoljstvom poslom. Postoje i oni koji vole svoj posao, a ipak pate od ovog stanja.
Tim istraživača sproveo je anketu među gotovo 600 ljudi i otkrio da je 79% ispitanika iskusilo nedeljnu anksioznost. Mlađe generacije, posebno pripadnici generacije Z, češće prijavljuju ovu vrstu stresa. U istraživanju se pokazalo da stariji ljudi imaju manju verovatnoću da će doživeti nedeljnu anksioznost, što sugeriše da se kroz različite faze karijere preispituje odnos prema radu.
Psihološkinja Dr. Odri Tang ističe da je često veći problem neizvesnost u vezi s tim šta nas čeka na poslu, nego sam posao. Mnogi se osećaju kao da moraju odmah da „utrče u vatru“ i pitaju se hoće li moći da se nose sa svim obavezama. Pandemija koronavirusa i porast rada od kuće dodatno su zamaglili granice između radnog i privatnog prostora, što može pogoršati anksioznost.
Postoji nekoliko strategija koje mogu pomoći u smanjenju nedeljne anksioznosti. Planiranje aktivnosti za nedelju, kao što su izlazak s prijateljima ili fizička aktivnost, može pomoći da se smanje osećaji stresa. Takođe, menadžeri bi mogli olakšati početak nedelje tako što neće slati e-poštu tokom vikenda ili će prebaciti jutarnje sastanke sa ponedeljka na utorak. Tang sugeriše da je važno odvojiti radni prostor od prostora za odmor kako bi se smanjila anksioznost.
Za pojedince koji se suočavaju sa ozbiljnim simptomima, može biti potrebna stručna pomoć. Međutim, mnogi mogu pronaći olakšanje kroz male promene u svakodnevnim navikama, kao što su priprema odeće ili obroka unapred, meditacija ili lagana fizička aktivnost. Ove aktivnosti mogu pomoći da se usredsredite na sadašnjost i smanjite stres.
Iako nedeljna anksioznost može izgledati kao neprijatan deo radnog života, ona može uticati na velike odluke. Prema istraživanju, čak 20% pripadnika generacije Z razmatralo je otkaz zbog ovog stresa. To ukazuje na to koliko anticipatorni stres može oblikovati naše odluke. Na kraju, razumevanje da nedeljna anksioznost nije samo „smešan“ izraz, već složen fenomen, prvi je korak prema njenom prevazilaženju. Razgovor sa menadžerom o prioritetima na poslu može pomoći da se smanje osećaji stresa i anksioznosti.