Jelo koje greje dušu, zasiti, i nosi u sebi duh tradicije

Nebojša Novaković avatar

Cicvara je jedno od onih tradicionalnih jela koja budi sećanja na detinjstvo i toplinu domaće kuhinje. Ova jednostavna, ali ukusna hrana je popularna u mnogim domaćinstvima, a ni danas nije izgubila na značaju. Osnovni sastojci ovog jela su uvek bili dostupni domaćicama: brašno, maslac, kajmak i mleko. Njena priprema je jednostavna, a rezultati su uvek zadovoljavajući.

Cicvara se najčešće priprema od kukuruznog brašna, koje joj daje poseban šmek. S obzirom na to da je ovo jelo veoma kalorično, tradicionalno se služilo uz razne dodatke poput kiselog mleka, domaćeg sira ili čak čaše kiselog jogurta. Ponekad se uz cicvaru servirala i topla proja ili domaći hleb, što je činilo obrok još bogatijim i zadovoljavajućim.

Za pripremu cicvare potrebno je nekoliko osnovnih sastojaka. Potrebno je 500 ml mleka, 200 g domaćeg maslaca ili kombinacija maslaca i svinjske masti, 200 g domaćeg kajmaka, 150 g kukuruznog brašna i prstohvat soli. Ovi sastojci su često prisutni u svakoj kuhinji, što dodatno olakšava pripremu ovog jela.

Priprema cicvare počinje otapanjem maslaca u šerpi na laganoj vatri. Kada maslac postane zlatne boje i zamiriše, dodaje se kukuruzno brašno. Važno je neprestano mešati drvenom varjačom kako bi se brašno propržilo, a da pritom ne zagori. Kada brašno postane zlatno i počne da miriše na pečeno, polako se sipaju mleko i stalno se meša kako bi se izbegle grudvice.

Nakon što se smesa zgusne i počne da se odvaja od zidova šerpe, dodaje se kajmak i prstohvat soli. Sve se dobro promeša dok se ne dobije svilen, masan izgled. Kada se na površini počne izdvajati masnoća, cicvara je spremna za posluženje.

Cicvara se obično poslužuje topla. Idealna je uz kiselo mleko ili domaći sir, a dodatak kiselog jogurta može dodatno obogatiti ukus. Ponekad, uz cicvaru se može poslužiti i topla proja, što stvara savršen spoj ukusa i mirisa. Ova jela su često bila deo porodičnih okupljanja i proslava, jer su svi uživali u jednostavnom, ali ukusnom obroku.

Osim što je ukusna, cicvara je i hranljiva. S obzirom na to da se priprema od prirodnih sastojaka, može biti odličan izvor energije, što je posebno važno za decu i aktivne ljude. Uzimajući u obzir sve ove aspekte, cicvara se može smatrati pravim delikatesom srpske kuhinje.

Ovo jelo ima dugu tradiciju i često se priprema u raznim prilikama, od svakodnevnih obroka do posebnih svečanosti. Mnoge domaćice smatraju cicvaru svojim specijalitetom i rado je dele sa porodicom i prijateljima. Kroz generacije, recepti su se prenosili, a svaka porodica je dodavala svoj lični pečat, čime je cicvara postala simbol domaće kuhinje.

Zbog jednostavnosti pripreme i dostupnosti sastojaka, cicvara je idealno jelo za sve one koji žele da uživaju u tradicionalnim ukusima. Bez obzira na to da li je pripremate za porodični ručak ili kao posebno jelo za goste, cicvara će sigurno zadovoljiti sve prisutne svojim bogatim ukusom i mirisom.

Cicvara nije samo jelo; ona predstavlja deo naše kulture i tradicije. U vreme kada se često žuri, a brza hrana dominira, cicvara nas podseća na vrednosti domaće kuhinje i važnost zajedničkih obroka. Uživanje u ovom jelu može biti pravi ritual, koji nas vraća u vreme kada su se mirisi iz kuhinje širili domom, donoseći toplinu i ljubav.

Nebojša Novaković avatar

Preporučeni članci: