Evropa ponovo pretvara auto-fabrike u vojne

Branko Medojević avatar

Nemačka fabrika Volkswagen u Osnabriku, koja je poznata po sklapanju kabriolet modela „T-Rok“ i vozila marke Porsche, mogla bi za godinu i po dana da preusmeri svoju proizvodnju na komponente za izraelski sistem protivvazdušne odbrane „Gvozdena kupola“. Ova informacija dolazi iz izveštaja austrijskog lista „Der Standard“, koji se poziva na izvore bliske pregovorima između Volkswagena i izraelske kompanije „Rafael Advanced Defence Systems“.

Prema ovim informacijama, plan je da fabrika u Osnabriku počne da proizvodi teške kamione za transport, lansere i generatore za „Gvozdenu kupolu“ od aprila 2026. godine. Međutim, ne planira se proizvodnja raketa presretača. Ova odluka dolazi kao odgovor na odbijanje nemačkog odbrambenog giganta „Rajnmetal“ da preuzme fabriku koja se bavi proizvodnjom oklopnih vozila, čime je budućnost ove lokacije u Donjoj Saksoniji postala neizvesna.

Evropska automobilska industrija trenutno se suočava sa brojnim izazovima, uključujući slabu potražnju za vozilima, sve veću konkurenciju iz Kine i visoke troškove prelaska na električne automobile. U ovom kontekstu, sve više proizvođača automobila traži mogućnosti za preusmeravanje svojih kapaciteta ka sektoru odbrane, koji beleži rast zbog povećanih geopolitičkih tenzija. Na primer, francusko-nemačka kompanija KNDS je preuzela nekadašnju fabriku vozova „Alstom“ u Gerlicu, gde su počeli da proizvode delove za tenkove umesto vagona. Slično tome, francuski „Reno“ planira da zajedno sa kompanijom „Turgis Gaillard“ započne proizvodnju vojnih dronova, dok finska „Valmet Automotive“ preusmerava svoje kapacitete ka proizvodnji oklopnih vozila.

Analitičari ističu da je ulazak automobilskih proizvođača i dobavljača u odbrambeni sektor postao trend u Nemačkoj i šire u Evropi. Stručnjaci poput nemačkog Jirgena Pipera smatraju da kompanije sa dugom vojnom tradicijom, kao što je „Rajnmetal“, beleže rekordne profite i rast zaposlenosti, dok automobilski giganti poput Mercedesa smanjuju broj radnika. Ovaj trend omogućava prenos znanja i veština iz automobilske industrije, kao što su precizna mehanika, elektronika i sistemi, direktno u vojnu industriju.

U kontekstu globalnih sukoba i sve većih tenzija, odbrambena industrija doživljava porast interesa i investicija. Mnoge evropske zemlje, uključujući Nemačku, povećavaju svoje vojne budžete i traže načine da unaprede svoju odbrambenu sposobnost. Ovaj pomak ka vojnoj proizvodnji može biti viđen kao nužna mera za očuvanje radnih mesta, ali i kao odgovor na sve veće izazove u međunarodnoj bezbednosti.

U Nemačkoj, ovakvi potezi izazivaju različite reakcije. Dok neki pozdravljaju preusmeravanje proizvodnje ka odbrambenim kapacitetima kao način da se obezbede radna mesta i ekonomski rast, drugi izražavaju zabrinutost zbog etičkih i moralnih implikacija povezivanja automobilske industrije sa vojnim sektorom. U društvu postoji i strah od dodatne militarizacije i potencijalnog gubitka fokusa na civilnu proizvodnju.

Kako se situacija razvija, biće ključno pratiti kako će Volkswagen i druge kompanije reagovati na izazove i prilike koje donosi preusmeravanje ka odbrambenom sektoru. Ovaj proces može značajno uticati na ekonomiju regiona, kao i na globalne lanace snabdevanja u industriji automobila i odbrane. U svakom slučaju, jasno je da se automobilska industrija suočava sa velikim promenama, a budućnost fabrika poput one u Osnabriku zavisiće od sposobnosti da se prilagode novim realnostima tržišta.

Branko Medojević avatar