Dve trećine Hrvata ne podržava Trampovu politiku

Dejan Krstić avatar

Prema najnovijem istraživanju koje je sprovedeno u Hrvatskoj, dve trećine građana ne podržava politiku predsednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa. Konkretno, 58,8% ispitanika izjavilo je da „nikako ne podržava“ njegovu politiku, dok 15,2% „uglavnom ne podržava“. Ovo istraživanje je objavljeno u okviru HRejtinga, koji se redovno bavi analizom javnog mnjenja u zemlji.

S obzirom na rezultate, može se primetiti da Tramp u Hrvatskoj ima veoma malo pristalica. Samo 4,7% ispitanika izjavilo je da ga „uglavnom podržava“, dok samo 3,4% smatra da ga „potpuno podržava“. Takođe, 4,1% ispitanika nije imalo stav ili nije želelo da odgovori na ovo pitanje. Ovi podaci ukazuju na to kako je Trampova politika doživljena u Hrvatskoj i koliko je uticajna među običnim građanima.

Jedan od ključnih razloga za ovakvo opšte nezadovoljstvo Trampovom politikom može se povezati s njegovim stavovima prema međunarodnim odnosima, posebno prema Evropskoj uniji. Istraživanje je pokazalo da 56,6% ispitanika veruje da će doći do daljeg pogoršanja odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, posebno nakon što su obe strane uvele carine. Ove mere su dodatno pogoršale već napete odnose i izazvale zabrinutost među građanima koji se plaše mogućih ekonomskih posledica.

Trampova administracija je poznata po svom neobičnom pristupu međunarodnoj politici, koji često uključuje unilateralne odluke i trgovinske ratove. Takvi potezi su izazvali zabrinutost među mnogim evropskim državama, uključujući Hrvatsku, koja se oslanja na stabilne odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Mnogi građani strahuju da bi dalji konflikti mogli uticati na ekonomiju i politiku u regionu.

Osim ekonomskih aspekata, postoji i strah od političkih posledica Trampove politike. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, postoji osećaj nesigurnosti u vezi s budućim međunarodnim odnosima. Građani se pitaju kako će se promena administracije u SAD-u odraziti na Evropu i Balkan, a posebno na zemlje poput Hrvatske koje se nalaze na rubu EU.

U ovom kontekstu, važno je istaći da je javno mnjenje u Hrvatskoj veoma podeljeno u vezi s pitanjem podrške američkoj spoljnoj politici. Dok neki smatraju da bi bliskiji odnosi s SAD-om mogli doneti pozitivne aspekte, drugi veruju da je bolje zadržati distancu i fokusirati se na evropske integracije. Ova dilema može dodatno otežati formiranje jasne spoljne politike Hrvatske.

U svakom slučaju, istraživanje pokazuje da Tramp ne uživa značajnu podršku među hrvatskim građanima, što može biti indikator šireg nezadovoljstva američkom politikom u regionu. Uz to, trenutne tenzije između SAD-a i EU dodatno komplikuju situaciju i otežavaju izgradnju stabilnih i konstruktivnih odnosa.

Zaključno, situacija u vezi s Trampovom politikom u Hrvatskoj je složena i ukazuje na dublje strahove i zabrinutosti građana. Sa sve većim nesigurnostima na globalnoj sceni, važno je pratiti kako će se ovi odnosi razvijati i kakve će posledice imati po budućnost Hrvatske i njenog mesta unutar Evropske unije. U tom smislu, istraživanje HRejtinga predstavlja vredan uvid u stavove i osećanja građana Hrvatske prema trenutnoj američkoj administraciji i njenim politikama.

Dejan Krstić avatar

Preporučeni članci: