Direktor Evrolige Paulijus Motiejunas dao je izjavu o važnosti trogodišnjih licenci koje su dodeljene Crvenoj zvezdi i Partizanu za učešće u Evroligi. Prema njegovim rečima, ovo je donelo stabilnost srpskim klubovima i naglasio je da će se raditi na tome da saradnja bude još dugoročnija. Motiejunas je istakao da je ovo prvi korak ka jačanju veza između srpskih timova i Evrolige, ali i da postoji mogućnost promene broja timova koji učestvuju u takmičenju, s obzirom na to da ih trenutno ima 20.
Motiejunas je pohvalio napredak Crvene zvezde i Partizana, rekavši da su obojica klubova iz godine u godinu sve bolji. On je ukazao na to da se fokusiraju na finansije i prodaju karata, što je ključno za uspeh. Takođe, naglasio je da klubovi rade sjajne stvari kada je u pitanju komunikacija sa navijačima i stvaranje pozitivne atmosfere u dvoranama. Rivalitet između Crvene zvezde i Partizana je izvanredan i ima veliki potencijal, slično rivalstvima koja postoje u Grčkoj i Španiji.
Motiejunas je spomenuo da, iako su zadovoljni razvojem srpskih timova, postoji mnogo prostora za dalji napredak. On je ukazao na to da je uloga Evrolige da podrži ovaj rast i pomogne klubovima da se razvijaju u budućnosti. Dodela trogodišnjih licenci je, po njegovom mišljenju, odraz poverenja u sposobnost Crvene zvezde i Partizana da se nose sa izazovima koje donosi takmičenje.
Osim toga, Motiejunas je napomenuo da postoji veliki broj klubova koji su zainteresovani za stalno članstvo u Evroligi. On je spomenuo klubove poput Monaka, koji takođe teže da postanu deo ovog prestižnog takmičenja. Međutim, direktor Evrolige je naglasio da trenutni format takmičenja ne može da funkcioniše sa više od 20 timova. Ukoliko bi se prešao taj broj, bilo bi potrebno prilagoditi sistem takmičenja.
Motiejunas je takođe istakao važnost razgovora sa Boštijanom Nahbarom i Unijom igrača o ovom pitanju. Očigledno je da je Evroliga otvorena za mogućnosti i da želi da se prilagodi promenama na evropskoj košarkaškoj sceni. On je rekao da će se razgovarati o tome kako najbolje organizovati takmičenje kako bi se očuvala njegova kvaliteta i konkurentnost.
U zaključku, Motiejunasov optimizam u vezi sa budućnošću Crvene zvezde i Partizana u Evroligi može se smatrati pozitivnim signalom za srpsku košarku. Stabilnost koju donose dugoročne licence, uz podršku Evrolige, može pružiti potrebne resurse i infrastrukturu koja je potrebna za dalji napredak ovih klubova. U isto vreme, izazovi sa kojima se suočavaju, kao što su konkurencija drugih klubova i potreba za prilagođavanjem sistema takmičenja, ostaju prisutni.
Rivalitet između Crvene zvezde i Partizana, koji je već sada na visokom nivou, može dodatno doprineti popularnosti košarke u regionu. Uz kontinuirani rad na poboljšanju finansija, infrastrukture i angažovanja navijača, srpski klubovi bi mogli postati ozbiljni igrači na evropskoj košarkaškoj sceni. U budućnosti, očekuje se da će se saradnja između Evrolige i srpskih klubova dodatno razvijati, čime će se stvoriti osnova za još veće uspehe na međunarodnom planu.