Američki predsednik Donald Tramp odlučio je da poveća carine na kinesku robu, čime će one sada dostići nivo od 145%, javlja Si-En-Bi-Si. Ova nova mera predstavlja značajnu promenu u trgovinskoj politici Sjedinjenih Država prema Kini i dodatno komplikuje već napete odnose između dve najveće svetske ekonomije.
Prema informacijama koje je potvrdio zvaničnik Bele kuće, stopa carine na uvoz iz Kine sada se u praksi penje na 145%. Ova odluka je deo šireg okvira Trampove administracije koja se bori protiv onoga što smatra nepravednim trgovinskim praksama Kine, posebice u vezi sa intelektualnom svojinom i podsticanjem domaće proizvodnje u Sjedinjenim Državama.
U okviru najnovije izvršne uredbe, carine na kinesku robu su povećane sa 84% na 125%. Ova povećanja dolaze u vreme kada su američki potrošači i preduzeća već suočeni sa visokom inflacijom i rastućim troškovima života. Ekonomisti upozoravaju da bi dodatne carine mogle dovesti do povećanja cena proizvoda i usluga u SAD-u, što bi dodatno opteretilo budžete domaćinstava.
Pored toga, ova mera dolazi kao dodatak postojećim carinama od 20% koje su ranije uvedene na određene kineske proizvode, uključujući i robu povezanu s fentanilom. Ove carine su se već pokazale kao kontroverzne, s obzirom na to da su mnogi potrošači i preduzeća izrazili zabrinutost zbog mogućeg povećanja troškova i nedostatka određenih proizvoda na tržištu.
Ova odluka o povećanju carina dolazi u trenutku kada se američka ekonomija suočava sa brojnim izazovima. Trampova administracija se suočava sa kritikama zbog načina na koji se nosi sa ekonomskim oporavkom nakon pandemije COVID-19, a mnogi analitičari smatraju da bi dodatne carine mogle otežati situaciju.
S druge strane, Trampova administracija tvrdi da je ovo neophodna mera kako bi se zaštitili američki radnici i preduzeća od nepoštenih trgovinskih praksi Kine. U prethodnim izjavama, predsednik je naglasio da je cilj njegovih trgovinskih politika jačanje američke ekonomije i smanjenje trgovinskog deficita sa Kinom, koji je godinama bio izuzetno visok.
U međuvremenu, Kina je reagovala na najnovije povećanje carina, optužujući Sjedinjene Države za trgovinski protekcionizam. Kineski zvaničnici su izrazili zabrinutost da bi ovakve mere mogle poremetiti globalni trgovinski sistem i dovesti do dodatnih tenzija između dve zemlje.
Ova situacija dodatno komplikuje već postojeće napetosti između SAD-a i Kine, koje se ne odnose samo na trgovinu, već i na pitanja poput ljudskih prava, tehnologije, i vojne prisutnosti u Aziji. Mnogi analitičari smatraju da bi ovakve trgovinske mere mogle imati dugoročne posledice na globalni ekonomski sistem, posebno u svetlu pandemije koja je već dovela do značajnih promena u načinu na koji se trgovina i ekonomija funkcionišu.
Dok se situacija razvija, trgovinski stručnjaci i analitičari prate ove događaje sa velikim interesovanjem, naglašavajući da bi buduće odluke Trampove administracije mogle imati značajan uticaj na domaće tržište, kao i na globalne ekonomske tokove. U međuvremenu, potrošači i preduzeća se pripremaju za moguće promene u cenama i dostupnosti proizvoda, dok se ekonomija nastavlja oporavljati od posledica pandemije.
U svetlu ovih događaja, ostaje da se vidi kako će se odvijati odnosi između Sjedinjenih Država i Kine, kao i koje će posledice imati na globalnu ekonomiju.
