Prema velikom istraživanju sprovedenom u Sjedinjenim Američkim Državama, deca sa hiperaktivnim poremećajem nedostatka pažnje (ADHD) često dobijaju lekove pre nego što prođu preporučenu terapiju bihevioralnom psihoterapijom. Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 9.700 dece, pokazuje da pedijatri često prepisuju lekove odmah nakon postavljene dijagnoze, što je u suprotnosti sa medicinskim smernicama koje preporučuju najmanje šest meseci terapije pre nego što se započne sa farmakološkim tretmanom. Ove informacije su objavljene u časopisu „JAMA Network Open“, a glavni autor studije, doktor Jair Banet sa Univerziteta Stanford, naglašava zabrinutost zbog ovog pristupa.
U Sjedinjenim Američkim Državama, prema podacima, oko 11,4% dece uzrasta od tri do 17 godina ima dijagnozu ADHD. Ovaj poremećaj se manifestuje kroz simptome kao što su distrakcije, zaboravnost, prekomerna energija i nemirnost, a simptomi obično počinju pre 12. godine. Stručnjaci ističu važnost ranog prepoznavanja ADHD, jer nelečenje može negativno uticati na školski uspeh i ponašanje u odrasloj dobi.
Postoje dve glavne metode lečenja ADHD-a: bihevioralna psihoterapija i lekovi. Bihevioralna psihoterapija pomaže deci da razviju veštine i navike koje olakšavaju svakodnevni život, dok lekovi ublažavaju simptome kao što su hiperaktivnost i nepažnja. Preporuke stručnjaka naglašavaju da deca uzrasta od četiri i pet godina, koja su tek dijagnostikovana, prvo treba da prođu terapiju, a tek potom da se razmatra primena lekova.
Ipak, istraživanje je pokazalo da je 42,2% dece sa ADHD-om dobilo lekove u roku od mesec dana od postavljene dijagnoze. Iako su istraživači sigurni u bezbednost lekova za decu, mnogi roditelji se suočavaju sa izazovima kao što su nuspojave, uključujući razdražljivost i agresivnost. Ove nuspojave često dovode do odluke roditelja da obustave terapiju, smatrajući da „nuspojave nadmašuju koristi“.
Doktor Banet naglašava da lekove nikada ne treba smatrati jedinom opcijom za lečenje ADHD-a. Iako studija ima svoja ograničenja, s obzirom na to da je sprovedena isključivo u SAD, istraživači ukazuju na značajnu razliku između Severne Amerike i Evrope u pristupu lečenju ADHD-a. U Severnoj Americi je znatno veća verovatnoća da će deca dobiti lekove u poređenju sa evropskim zemljama.
Stručnjaci se slažu da je potrebno dalje istraživanje kako bi se unapredili pristupi lečenju ADHD-a. Ključna tačka je potreba za sveobuhvatnim pristupom koji uključuje kako bihevioralnu terapiju, tako i, kada je to potrebno, farmakoterapiju. Rano prepoznavanje simptoma i odgovarajući tretman mogu značajno poboljšati kvalitet života dece sa ADHD-om i njihovu sposobnost da funkcionišu u svakodnevnom životu.
U zaključku, istraživanje jasno ukazuje na potrebu za promišljenijim pristupom lečenju ADHD-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Uvođenje bihevioralne terapije kao prvog koraka u lečenju može doneti značajne benefite za decu i njihove porodice. Važno je nastaviti sa edukacijom pedijatara i stručnjaka o važnosti pravilnog pristupa lečenju ovog poremećaja, kako bi se obezbedio bolji ishod za decu koja se suočavaju sa ADHD-om.
