Cene stanova u Hrvatskoj su u prvom kvartalu 2025. godine zabeležile značajan porast u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), cene su porasle za 13,1 odsto u poređenju sa istim periodom 2024. godine. Ovaj rast cene stanova odražava trend povećanja troškova stanovanja, koji je postao sve očigledniji u hrvatskom tržištu nekretnina.
U okviru analize, cene novogradnje su doživele još veći porast, sa povećanjem od 14,3 odsto u odnosu na prvo tromesečje 2024. godine. S druge strane, cene postojećih stambenih objekata porasle su za 12,7 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da je potražnja za novim stanovima i dalje visoka, dok i tržište postojećih nekretnina pokazuje stabilan rast.
Geografski, statistika otkriva razlike u rastu cena stanova u različitim regionima Hrvatske. U Zagrebu, glavnom gradu, cene su porasle u proseku za 12,9 odsto, što ukazuje na kontinuiranu potražnju u urbanim sredinama. Na obali Jadranskog mora, gde je turizam ključna industrija, cene su porasle za 11,3 odsto, dok su ostala područja Hrvatske zabeležila čak 18,5 odsto rasta. Ova razlika može se delimično objasniti ekonomskim uslovima i demografskim kretanjima u tim regijama.
Osim ekonomskih faktora, povećanje cena stanova može biti povezano i sa inflacijom koja utiče na troškove izgradnje, kao i sa rastućim kamatnim stopama koje utiču na mogućnosti kupovine nekretnina. Takođe, sve veći broj ljudi se odlučuje za kupovinu stanova kao investicije, što dodatno podstiče rast cena. U svetlu ovih činjenica, mnogi analitičari predviđaju da će se trend rasta cena nastaviti, posebno u urbanim područjima i popularnim turističkim destinacijama.
Pored ekonomskih aspekata, demografski trendovi takođe igraju ključnu ulogu u oblikovanju tržišta nekretnina. Mnogi mladi ljudi i porodice traže stanove u Zagrebu i obalnim gradovima zbog mogućnosti zapošljavanja i kvalitetnijeg života. To stvara dodatnu potražnju koja se ne može zadovoljiti trenutnim stanovima na tržištu. U kombinaciji sa sve višim troškovima izgradnje, ovo dovodi do daljeg povećanja cena.
U prethodnim godinama, mnogi investitori su se okrenuli tržištu nekretnina zbog niskih kamatnih stopa i stabilnosti koju nude nekretnine. Međutim, sa promenama u ekonomiji i rastom kamatnih stopa, postoji rizik da bi se neki investitori mogli povući sa tržišta, što bi moglo uticati na cene u budućnosti. U svakom slučaju, trenutni trendovi ukazuju na to da će cene stanova nastaviti da rastu, posebno u urbanim sredinama koje privlače sve više stanovnika.
U zaključku, tržište nekretnina u Hrvatskoj suočava se sa izazovima i prilikama. Povećanje cena stanova može se smatrati znakom ekonomske aktivnosti i potražnje, ali takođe postavlja pitanje dostupnosti stanovanja za prosečne građane. Kako se tržište razvija, važno je pratiti ove trendove i razumeti njihove implikacije na ekonomiju i društvo u celini. Sa obzirom na trenutne pokazatelje, čini se da će tržište nekretnina i dalje biti ključno pitanje za hrvatsku ekonomiju u narednim godinama.
