“Beli Marković” pripao Milanu Miciću

Jovana Lazarević avatar

Milan Micić ovogodišnji je dobitnik književne nagrade “Radovan Beli Marković”, koja se dodeljuje za najbolje književno delo. Ova nagrada se dodeljuje po četvrti put, a Miciću će priznanje biti uručeno 10. oktobra na svečanosti u porti manastira Svetog Georgija, u Ćelijama kod Lajkovca, gde je rođen i odrastao jedan od najvažnijih savremenih srpskih književnika, Radovan Beli Marković.

Nagrada se dodeljuje za delo “Zašto je petao prestao da kukuriče i druge kolonističke priče”, koje je objavljeno u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada. Žiri, koji je jednoglasno doneo odluku o dodeli nagrade, bio je sastavljen od predsednice Slađane Ilić i članova Vesne Trijić i Darena Milivojevića. Micićeva knjiga obuhvata deset priča koje se tematski bave životima kolonista u Banatu između dva svetska rata, a u konkurenciji je bilo 50 dela.

Nagrada se sastoji od povelje i novčanog dela u iznosu od 140.000 dinara. Ovaj simbolični datum, 10. oktobar, označava rođendan Radovana Belog Markovića, koji je ostavio dubok trag u srpskoj književnosti. Marković je bio dobitnik mnogih uglednih književnih nagrada, a preminuo je 2022. godine na Bogojavljenje. Nedugo pre smrti, proglašen je za prvog počasnog građanina Lajkovca, a Biblioteka u Lajkovcu nedavno je dobila njegovo ime, čime je dodatno učvršćena njegova veza sa ovim mestom.

U prethodnim godinama, nagradu “Radovan Beli Marković” su dobili i drugi istaknuti autori. Slavica Garonja osvojila je nagradu za roman “Šapati Male Vlaške”, Emir Kusturica za knjigu “Vidiš li da ne vidim”, a Aleksandar Gatalica za zbirku priča “Druga violina i druge priče”. Ova nagrada postaje sve značajnija u kulturnom životu Srbije, a izbor laureata pokazuje raznovrsnost i bogatstvo savremene književne produkcije.

Milan Micić, pored književnog rada, poznat je i kao doktor istorijskih nauka i generalni sekretar Matice Srpske. Njegov rad obuhvata širok spektar tema, ali se posebno ističe kroz proučavanje i interpretaciju istorije srpskog naroda i njegovih običaja. U Micićevoj prozi, čitaoci mogu pronaći duboke refleksije o životu, identitetu i migracijama, kao i o izazovima s kojima su se suočavali kolonisti u Banatu.

Manifestacija dodele nagrade “Radovan Beli Marković” je prilika da se oda počast ne samo dobitniku, već i celokupnom nasleđu koje je Marković ostavio za sobom. Svečanost u porti manastira Svetog Georgija biće prilika da se okupe ljubitelji književnosti, autori i kritičari, kao i da se promoviše važnost književnog stvaralaštva u društvu.

Kao jedna od najznačajnijih nagrada u Srbiji, “Radovan Beli Marković” ne samo da podstiče autore da stvaraju, već i doprinosi očuvanju kulturne baštine i istorijskog sećanja na značajne ličnosti srpske književnosti. Očekuje se da će ovogodišnja svečanost privući brojne posetioce i medije, a Micićev uspeh dodatno će osvetliti važnost književnog stvaralaštva u savremenoj Srbiji.

U svetlu ovih događaja, može se reći da je nagrada “Radovan Beli Marković” postala simbol kreativnosti, tradicije i posvećenosti književnom radu, a Milan Micić je samo jedan od mnogih autora koji nastavljaju da oblikuju srpsku literarnu scenu. S obzirom na bogato nasleđe koje je Marković ostavio, ovakva priznanja su od suštinskog značaja za očuvanje i unapređenje srpske kulture i umetnosti.

Jovana Lazarević avatar

Preporučeni članci: