Željko Ražnatović Arkan, poznati srpski vođa paravojne formacije, postao je ključna figura u kontekstu suđenja Slobodanu Miloševiću. Pre svoje smrti, Arkan je navodno dao iskaz Haškom tribunalu, što je potvrdio novinar Milomir Marić, uz tvrdnje da je njegov iskaz mogao biti ključan za uništenje Miloševića. Marić je istakao da je očigledno da je Arkan tajno stupio u kontakt s Tribunalom i da je možda bio u procesu sticanja statusa zaštićenog svedoka. Ova situacija je postavila sumnju oko njegove iznenadne smrti, koja se dogodila 15. januara 2000. godine.
Prema Mariću, Arkan je bio najopasniji svedok kojeg je Milošević mogao imati. Navodi se da je Arkan bio spreman da pregovara sa Haškim tribunalom, verovatno kako bi zaštitio sebe. Njegova uloga u ratu devedesetih godina, kao vođa Srpske dobrovoljačke garde, dodatno je učvrstila njegovu poziciju kao ključnog aktera u događajima koji su doveli do raspada Jugoslavije.
Arkan je započeo svoju karijeru kao vođa navijača Crvene zvezde, a 1990. godine osniva Srpsku dobrovoljačku gardu. Tokom rata, njegova jedinica je bila uključena u brojne sukobe na teritoriji Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako je bio hapšen zbog pokušaja atentata na Franju Tuđmana, Arkan je nastavio da igra značajnu ulogu u vojnim operacijama.
Unatoč svojoj reputaciji, Arkan je bio složena ličnost. Govorio je tri svetska jezika i proveo je značajan deo svog života u zatvoru. U trenutku smrti, bio je na crvenoj poternici Interpola i Haškog tribunala, što ukazuje na njegovu kontroverznu prošlost. Njegova sposobnost da manipuliše situacijama i ljudima oko sebe bila je ključna za njegovu moć.
Marić je tvrdio da je Arkan mogao uništiti Miloševića samo jednim iskazom, govoreći da je delovao po njegovom naređenju. Ova mogućnost je dodatno potvrdila teoriju da su Arkanove veze i znanje mogli predstavljati ozbiljnu pretnju za Miloševića. Prema Mariću, zbog ovih potencijalnih tajnih dogovora, Arkan je mogao biti ubijen.
Lider radikala, Vojislav Šešelj, takođe je komentarisao ovu situaciju, tvrdeći da je Arkan pokušavao da pregovara sa Haškim tribunalom kako bi umanjio svoju odgovornost. Šešelj je naveo da je Arkan mogao da postane noćna mora Miloševića, jer je imao veze sa bivšim šefom policije Radovanom Stojičićem Badžom, što bi mu omogućilo da preusmeri krivicu.
Toma Fila, advokat sa dugogodišnjim iskustvom u Haškom tribunalu, izneo je svoje mišljenje o Arkanovoj potencijalnoj saradnji sa Hagom. Iako nije imao dokaze o direktnoj saradnji, istakao je da su Srbi često bili najgori svedoci protiv drugih Srba, što ukazuje na složene odnose unutar srpskog društva.
Kroz različite perspektive, Arkanova uloga u ratu i njegov potencijalni iskaz za Haški tribunal ostaju predmet spekulacija. Njegova smrt i tajne veze s Tribunalom postavljaju pitanja o istini koja se krije iza ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji. Arkan kao figura ostaje kontroverzna, a njegovo nasleđe i dalje izaziva debatu o pravdi i odgovornosti.
